Jump to content


OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ (OKP/OCD)


  • Please log in to reply
247 replies to this topic

#1 dRiFtEr

dRiFtEr

    sEnTiNeL

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,766 posts

Posted 13 September 2006 - 19:07

Opsesivno-kompulzivna neuroza (prisilna neuroza)

Definicija
Prisilnu neurozu oblikuje posebna organizacija karaktera (prisilni karakter) i ponavljajuće prisilne misli i radnje, koje se doživljavaju kao nametnute, a kojima se bolesnik ne može suprotstaviti.
Bolest se počinje razvijati već u djetinjstvu, ali se najčešće javlja između 20 i 30 godine života

U osnovi prisilne neuroze leži prisilni karakter oboljelog kojeg karakteriziraju samokontrola i pre-skrupuloznost, sumnjičavost, rigidnost i perfekcionizam u obavljanju poslova i ponašanja, emocionalna hladnoća i distanciranost, sumnjičavost, manjak maštovitosti, smisla za rizik, pa i manjak kreativnosti.

Kako nastaje ovaj poremećaj?
Prema mišljenjima psihoanalitičara, tijekom života, kada treba realizirati vlastite seksualne poticaje, osoba sa problemima u psihofizičkom razvoju i fiksacijama iz analno-sadističkog stupnja zapada u konfliktne situacije iz kojih se rađa strah. Da bi neutralizira takav strah, osoba počinje s regresivnim ponašanjem. Strah se konačno, psihičkim mehanizmima pretvara u prisilne simptome.

Možda čudno zvuči-ali tek nas nekolicina ima potpunu kontrolu nad vlastitim mislima.
Većina ljudi je doživjela iskustvo kad zna da je nešto napravila - zaključala vrata od kuće, zatvorila plin-ali ipak nakon toga dvoje da li su to zaista napravili. Nekada, može biti potrebno da se iznova provjeri ono za što znate da ste napravili, da bi ste mogli dalje nastaviti dan i početi misliti o nečem drugom.

Kad se zna koliko često osobe s poremećajem tjeskobe i depresije gube kontrolu nad svojim negativnim mislima- nije toliko čudo da mogu postojati stanja kad se gubi kontrola nad nekim drugim misaonim sadržajima.

Mnogi od nas imaju svoje male rituale, često s razlogom da rutina pomogne u sprječavanju zaboravljivosti. Ali ponekad poprime svoj poseban tijek- uvijek zaključavanje vrata na poseban način, ili serviranje hrane na poseban način. Za neke ljude, ovakvi rituali mogu izmaći kontroli i njihovim životima ovlada stalna briga o malim stvarima i potreba za izvođenjem beskrajnih ritualnih radnji.

Koji su simptomi?
Najčešći prisilni poticaji povezani s provjeravanjem i brojenjem: oni stalno provjeravaju ono što čine, ili pak broje i računaju do iscrpljenja ili dok ne zadovolje "magični broj puta".
Korisno je odvojeno promatrati opsesivne i kompulzivne poremećaje. Kod opsesije simptomi uključuju napadne i ometajuće

-riječi
-ideje
-neodlučnosti
-prizore
-sumnje.

Osoba prepoznaje da oblik ovakvih misli dolazi iz njenog vlastitog uma, i želi ih spriječiti- ali nije u mogućnosti. Opsesije mogu biti vrlo ružne naravi-seksualne, nasilne, bogohulne- i u sukobu s moralnim standardima bolesne osobe.

Kompulzije su često radnje koje rezultiraju kao posljedica postojanja opsesije, i jedan od rijetkih načina kojima osoba može reagirati na svoje misli.

Neuspjeh u formiranju kompulzija često dovodi do teške tjeskobe ili panike- dok življenje prema ritualima često dovodi do depresije. Mnoge osobe s ovim problemima žive dugo godina bez traženja pomoći. Vrste kompulzija koje osobe iskuse jesu:

-ritualne radnje- izvođenje radnji po posebnom redoslijedu ili u ponavljanom broju puta
-čišćenje
-provjeravanje već završenih i obavljenih radnji
-uređivanje i slaganje npr. namještaja na poseban način.

Kompulzije mogu poprimiti mnoge oblike, a gore nabrojeni primjeri pokazuju samo najčešće oblike.

Koliko je čest poremećaj?
Tijekom jedne godine 2/1000 osoba će imati epizode opsesivno-kompulzivnog poremećaja- tijekom životnog vijeka 2-3/100 osoba će se susresti s ovim poremećajem.


Kako možemo pomoći sami sebi?
Ovaj poremećaj ima izvorište u mislima, a te misli često izazivaju tjeskobu, stoga su upravo misli mjesto gdje treba početi s potragom za problemima.
Pratiti svoje misli i prakticirati opuštanje može biti dobar put ka obračunavaju s opsesijama i kompulzijama. Razvijanje tehnika opuštanja, i identificiranja kad se i u kojim situacijama javljaju problematične misli i kako su one jake- može biti dobar početak "desenzibilizacije".

Za početak, počnite s predočavanjem situacija gdje ne iskazujete kompulzivno ponašanje. Ocijenite stupanj tjeskobe koji osjećate i pokušajte se suočiti s njima tehnikama relaksacije i opuštanja. Nastavite vježbati dok vaša tjeskoba nije pod kontrolom kad se zamišljate da ne izvodite kompulzivne radnje.

Sljedeći korak je sve to ponoviti u stvarnoj situaciji-možda izvodeči svoj ritual jedanput manje, ili pričekati 30 sekundi dok se ne manifestira kompulzivna radnja. Opet pokušajte s tehnikama opuštanje da bi se lakše suočili s tjeskobom. Za mnoge osobe, ovako postupni napredak omogućuje na kraju potpuno prevladavanje problema.

Prije nego sami pokušate ovakav program obrate se psihijatru za savjet ili za korisnu priručnu literatu koja će vam olakšati vaše napore u borbi protiv vašeg problema.

Ako se pokaže da niste sposobni sami se nositi s problemom i da ne možete sami sebi pomoći, jedan ste od mnogih- i ne ostaje mnogo mogućnosti ni profesionalcima da vam pomognu.

Kakva profesionalna pomoć je na raspolaganju?
U posljednji 10 godina, prognoze osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem znatno se poboljšala.

Postoje dva glavna pristupa liječenja ovog poremećaja, često se koriste u kombinaciji. Prva metoda je kognitivna bihevioristička terapija (gore navedene vježbe i postupci su uzeti iz ovog pristupa liječenju). Neki će ipak morati potražiti pomoć profesionalca, psihijatra, za potporu, savijte i ohrabrenje. Oni bi također mogli zatrebati liječenje tjeskobe i depresije koji se mogu javiti kad se opsesivni poremećaj ne uspije izliječiti.

Drugi je pristup uzimanje lijekova, često u obliku jednog od antidepresiva koji djeluje na kemijske reakcije u našem mozgu, ovdje na spoj serotonin. Vjeruje se da ovaj spoj, tzv. neurotransmiter može imati ulogu u opsesivnim poremećajima, kompulzijama, kao u i u depresiji.

#2 dRiFtEr

dRiFtEr

    sEnTiNeL

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,766 posts

Posted 17 September 2006 - 17:20

Opsesivno-kompulzivni poremećaj)


Što je obuzeto prisilni poremećaj ?

Obuzeto prisilni poremećaj (OPP) karakterizira prisutstvo ponavljajućih, obuzetih (opsesivnih) misli, na primijer strah od zaraze i prisilnih (kompulzivnih) radnji ili rituala, kao što je prekomjerno pranje ruku. Izvršavenjem prisilne radnje ili rituala smanjuju se napetost i tjeskoba uzrokovane prisilnim mislima.
Ljudi s OPP-om obično prepoznaju da su njihove obuzete misli i prisilne radnje iracionalne. Doživljavaju ih kao strane i nametnute, ali ih ne mogu kontrolirati ili im se oduprijeti.
Prisilne radnje oduzimaju mnogo vremena i mogu značajno utjecati na vaše svakodnevne aktivnosti i narušiti vam socijalno i obiteljsko funkcioniranje. Međutim, neizvođenje prisilne radnje ilil rituala uzrokuje povećanje anksioznosti.
Nekada se vjerovalo da je OPP vrlo rijedak tip poremećaja, no danas je poznato da se OPP pojavljuju u jednog do dva čovjeka na njih 100 i obično započinje u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji. S jednakom se učestalošću pojavljuje u muškaraca i žena. Također, na pojavnost ne utječe rasa ni socio-ekonomski status.

Neke od najčešćih obuzetih misli su:
- strahovanje od zaraze nečistoćom ili zaraznim klicama
- strahovanje od moguće pogreške
- strah od javnog nastupa ili sramote
- potreba za stalnim odobravanjem
- prekomjerna zaokupljenost simetrijom i određenim redom stvari
- zabrinutost zbog zamišljanja nastranih i neuobičajenih seksualnih odnosa ili scena
- agresivni prisilni impulsi
- prekomjerna zabrinutost zbog stvari za koje normalno znate da se ne trebate brinuti

Neke od najčešćih prisilnih radnji ili rituala su:
- provjeravanje, primjerice jesu li vrata zaključana
- odbijanje rukovanje ili hvatanja kvaka
- opetovano pranje ili tuširanje
- neprestano brojanje tijekom izvođenja aktivnosti
- stalno preslagivanje stvari na određen način
- neprestano računanje
- ponavljenje nekog zadatka odrađeni broj puta
- skupljanje ili čuvanje stvari bez određenog razloga
- ponavljano mjerenje

Što uzrokuje OPP ?

Postoji nekoliko pretpostavki o uzroku OPP-a. Smatra se da je to “naučeno” ponašanje pri kojem osoba izvođenjem prisilne radnje ili rituala ublažava anksioznost izazvanu potisnutim impulsima. Također, pretpostavlje se da postoji genetska predispozicija za razvoj OPP-a. Poznato je da osobe s OPP-om imaju krvnog srodnika koji također ima OPP.
Jedna od mogućnosti govori u prilog povezanosti OPP-a i promjene u biokemijskoj ravnoteži određenih tvari u mozgu nazvanih neurotransmitori. To su kemijske tvari koje prenose "poruke" između živčanih stanica - neurona. Neurotransmitori se stvaraju u neuronima i nakupljaju se u njihovim živčanim okončinama, odakle se pod djelovanjem električnog impulsa oslobađaju i djeluju na susjedne neurone. Poznata je uloga neurotransmitora serotonina u nastanku depresije. U depresivnih je ljudi poremećena funkcija serotoninskog sustava. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninske aktivnosti u mozgu važan čimbenik i u razvoju OPP-a.
Također, uočena je značajna povezanost OPP-a i depresije. U određenom razdoblju života 2/3 ljudi s OPP-om razvit će i depresivni poremećaj.

Neki okolišni čimbenici mogu u predisponiranih osoba djelovati na razvoj OPP-a ili ga pogoršati. Takvi su čimbenici:
- zlostavljanje
- velike životne promjene
- bolesti
- smrt bliske osobe
- problemi na radnom mjestu ili u obitelji
- problemi u emocionalnoj vezi

Kako se liječi OPP ?

OPP se može liječiti tehnikama relaksacije, psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom sva tri navedena načina. Vaš će vam liječnik pomoći o odabiru načina liječenja.

Relaksacija
Nekim će ljudima tehnika relakscije biti dostatna za ublažavanje simptoma OPP-a.

Psihoterapija
Postoje različite psihoterapijske tehnike koje se koriste u liječenju OPP-a. Najbolji rezultati postižu se kognitivno-bihevioralnom terapijom. Cilj terapije je naučiti osobu kako se suočiti sa strahom i tjeskobom bez izvođenja ritualnih radnji.

Liječenje lijekovima
Vaš vam liječnik može propisati jedan od lijekova koji se rabe u liječenju OPP-a. Obično se rabe antidepresivi, katkad uz dodatak anksiolitika.
Antidepresivi: Kao i pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete pri uzimanju tih lijekova primijetiti neka neželjena djelovanja lijeka, koja su obično kratkotrajna i prolazna. Najčešća neželjena djelovanje antidepresiva su mučnina, glavobolja, suhoća usta, zamagljen vid, pospanost i vrtoglavica. Međutim, važno je zapamtiti da antidepresivi ne uzrokuju ovisnost i simptome apstinencije kada se prestanu uzimati. Ako ste zabrinuti zbog nekih neželjenih djelovanja lijeka, koji traju dulje vrijeme ili su izraženi u težem obliku, obratite se za savjet svom liječniku. Liječnik vam može smanjiti dozu lijeka ili ga promijeniti.

U težim slučajevima OPP-a koji ne odgovaraju na terapiju lijekovima i psihoterapijom, može se koristiti elektrostimulativna terapija (EST) ili kirurški postupak. Tijekom EST, putem elektroda se na glavu bolesnika aplicira mala količina struje koja uzrokuje otpuštanje neurotransmitora u mozgu i time ublažavanje simptoma. Kirurški postupak koji se primjenjuje u liječenju najtežih slučajeva OPP-a se naziva bilateralna cingulotomija, kojim se prekida neuronski put uključen u nastanak simptoma OPP-a. Takva se operacija može raditi koristeči stereotaktičnu radiokirurgiju, poznatu kao Gamma Knife.

Duljina liječenja

Ako za liječenje OPP-a uzimate lijekove, možda ćete ih morati uzimati dulje vrijeme. To je potrebno zbog uklanjanja mogućnosti ponovne pojave simptoma. Također ćete možda primijetiti da je potrebno određeno vrijeme prije nego što lijek počne djelovati i simptomi se počnu ublažavati. Liječnik vas može savjetovati kada možete očekivati ublažavanje simptoma. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je uzimati ga svaki dan dok vam liječnik ne odredi drugačije.

Budućnost

Možda vam se trenutno čini nemoguće, ali uz pravilno liječenje većina osoba s OPP-om doživljava oporavak i ublažavanje simptoma. Liječenje i proces nestajanja simptoma može biti dugotrajno, ali je gotovo uvijek moguć oporavak. Važno je držati se savjeta svog liječnika, uključujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka.

#3 Care

Care

    My name is care - (engl. briga, ), a carica sam odavno

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 3,101 posts

Posted 31 December 2006 - 01:58

[font=Arial] :icon_blushing: ima li tko iskustva sa tikovima? kako ih se rijeiti. moj konkretni problem je depka, ali me mu?e te prisilne radnje (brojanje, ra?unanje i sl.), ali i tikovi. uasno me to ivcira, a ivciranje jo vie pogorava situaciju. pijem rivotril i imam osje?aj da se nakon njega ta napetost smanjuje. pomo?!

#4 Guest_Pospani (Gost)

Guest_Pospani (Gost)
  • Guests

Posted 31 December 2006 - 07:07

View Postmothercare, on 31 Dec 2006, 01:58 AM, said:

[font=Arial] :icon_blushing: ima li tko iskustva sa tikovima? kako ih se rijeiti. moj konkretni problem je depka, ali me mu?e te prisilne radnje (brojanje, ra?unanje i sl.), ali i tikovi. uasno me to ivcira, a ivciranje jo vie pogorava situaciju. pijem rivotril i imam osje?aj da se nakon njega ta napetost smanjuje. pomo?!




Vidis,to i mene zanima.

No dobro...OKP... Opsesivno Kompulzivni Poremecaj(ako sam uopce dobro napisao) iliti prisilne radnje(brojanje,racunjanje itd) je jedna stvar...koju donekle jos i mogu probaviti,ali mi tikovi nikako nisu jasni.

Jel to nekakav zivcani poremecaj ili sto?



vec nekoliko godina,dok sjedim,svakih par sekundi radim nekakav cudan pokret ramenom...(kao da ga namjestam)...i to toliko cesto i nesvjesno da me drustvo uredno zeza radi toga.

kad se pokusam skoncentrirati i ne raditi to...e,tek tada nastaje pakao...ono...kao da pokusas NE trepnuti...nemoguce!

Mislim da se u zadnjih par mjeseci ipak malo prorijedilo,ali cim sam ovo procitao-eto opet trzanja -_-



Kako se toga rijesiti???



Uuu,svaka cast na topicu...nadam se da cemo dobiti i kakav pravi odgovor...Draga?...ma bilo tko sa znanstveno provjerenim odgovorom...

Ili cisto empirijskim...dajte nesto... :clapping:

#5 Draga

Draga

    CARICA

  • Honorable Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,921 posts

Posted 31 December 2006 - 08:04

Tikovi ne spadaju pod nervni poremcaj,  razlog nastanka jos nije tacno utvrdjen ali se pretpostavlja da je jedan od cescih razloga akumulirani stres koji se na taj nacin oslobadja (iz tog razloga tikovi su nesto cesci kod dece nego kod odraslih, jer deca do odredjenih godina jos uvek nemaju razvijene nacine za oslobadjanje od stresa). Medjutim, moguce je da se tik prenosi genetski, odnosno nesto je cesca pojava kod ljudi ciji su clanovi obitelji imali taj problem. Cesto su praceni potrebom da se tik ostvari, a ako do toga ne dodje, osoba oseca nervozu koja popusta posle tika. U svojoj osnovi, tikovi se dele na jednostavne motorne - brze kretnje pojedinih misica (kao sto je zmirkanje, trzanje vratom, grizenje usana, plaenje jezika, trzaji glave, izvijanje ramena, kljocanje zubima, sleganje ramenima, razne grimase..), jednostavne glasovne (uglavnom se radi o besmislenim ponavljanima zvukova kao sto je kasljucanje, smrcanje, sistanje, zvizdanje i tome slicno), i slozene motorne (za razliku od jednostavnih motornih, kretnje ukljucuju veci broj misica). Medjutim, bitna je razlika da li se radi o prolaznim ili hronicnim tikovima. Prolazni tikovi se javljaju u proseku svakog dana, minimalno mesec dana ali ne duze od godine. Ukoliko se radi o hronicnim motornim tikovima, potrebno je napraviti nesto detaljnije neuroloske preglede a za sada se pokazuje da se cesto puta kod takvih ljudi radi o dopaminskom poremecaju i EEG abnormalnosti. Za lecenje se mogu koristiti razne vrste lekova koje najcesce ne uklanjaju problem u potpunosti ali ga barem delimicno smanjuju (kao npr. benzodiazepami, antiepileptici i triciklicni antidepresivi). Osim toga, primenjuju se razne vrste psihoterapije i tehnike relaksacije. Za razliku od dece, kod odraslih proces lecenja obicno traje nesto duze, zahteva dosta strpljenja ali je svakako moguce izleciti. U svakom slucaju, to vec spada pod oblast defektologije, pa bi jos najbolje bilo pomoc traziti na toj strani.

#6 girlnextdoor

girlnextdoor

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 692 posts

Posted 31 December 2006 - 12:12

..jel grienje noktiju spada u to?

#7 Draga

Draga

    CARICA

  • Honorable Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,921 posts

Posted 31 December 2006 - 16:41

View Postgirlnextdoor, on 31 Dec 2006, 01:12 PM, said:

..jel grienje noktiju spada u to?

Grizenje noktiju spada pod neuroze, mada isto kao i kod tikova, nesvestan nacin kojim se oslobadja unutrasnje emocionalne napetosti.

#8 Care

Care

    My name is care - (engl. briga, ), a carica sam odavno

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 3,101 posts

Posted 01 January 2007 - 14:19

^_^ Draga, hvala na pomo?i, sada znam neto vie, ali nikako se osloboditi tih gluposti! To je toliko neobjanjivo za poludjet. Nadam se da ?e pro?i jer se osje?am kao kreten.

#9 Care

Care

    My name is care - (engl. briga, ), a carica sam odavno

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 3,101 posts

Posted 03 January 2007 - 14:49

:----: ako se ho?e rjeit grienja noktiju mogu ti dati savjet kako sam se ja oslobodila toga prije desetak godina. Nemam pojima koji je uzrok grickanja bio, ali kupila sam specijalan lak (ima ga u apotekama) i kad stavi prst u usta do?e ti zlo i nakon tjedan dana vie ti ne pada na pamet da grize nokte!!!

#10 ?udna

?udna

    Član

  • Newcomers
  • PipPip
  • 35 posts

Posted 18 January 2007 - 03:01

ima li od vas onih koji su patoloki perfekcionisti, kao ja? ja sam uvik bila nepopravljivi perfekcionist i uvik sam se grizla i za najmanju greku. u velikoj ve?ini slu?ajeva uspijevam ostavriti svoje perfekcionisti?ke ciljeve (ali cijena toga je velika-stalan stres, brige, paranoja), ali kad mi se dogodi greka (pogotovo krupnija), onda sam totalno luda. neprestano prevr?em filmove u glavi, polu?ujem zato nisam izbjegla tu greku, upadnem u depresiju, ne da mi se i?i dalje (kad ionako nije savreno). to je najgore, ja se od svoga perfekcionizma kao da ne elim izlije?iti (ili mi neka via sila brani) jer razmiljam na na?in- "ako smanjim kriterije, onda nikad nita veliko ne?u posti?".  moe li se ova bolest ikako izlije?iti jer me stvarno ko?i u ivotu i ne da mi da budem mirna ni sekunde? kako da budem prizemnija, a da i dalje ostvarujem visoke ciljeve u ivotu? ja ovako jednostavno vie ne mogu, do?e mi da sko?im kroz prozor dddrrr5

#11 Equilibrium

Equilibrium

    CAR

  • Honorable Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 2,213 posts

Posted 18 January 2007 - 08:03

Ja imam perfekcionisticku crtu, ali drzim ju pod kontrolom... Stvar koja mene najvise smeta je ta ideja "ionako nista nece biti savrseno" i onda lako odustanem. Meni pomaze kada zamijenim "ovo moram napraviti savrseno" sa "ovo moram napraviti". Naucis pustati stvari, naucis otpustiti, pomiriti se s necim.

Sta ja znam, ja sam se znao uloviti kako slazem majicu par minuta. Prvo ju slozim, pa ima nabore, pa opet, pa ima nabore, pa opet itd. I onda vidim sta radim, i sad imam ogranicenje. Slozim i kako god da ispadne ide u ormar i dovidjenja. Nema popravljanja, nema drugih sansi. Sve ide po ravnoj liniji. Kuzis, probaj raditi stvari jednom i brze. I to je to. Kako ispadne, ispadne. I pusti. Dakle, radis sto brze i radis samo jednom. Greskice nemoj ispravljati, nikada.

#12 chagall

chagall

    zla kraljica

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,049 posts

Posted 18 January 2007 - 09:40

Cijeli zivot se borim sa perfekcionizmom kojeg sam genetski naslijedila od tate.I to,moram priznati,na vrlo bizaran nacin.Radim sve kontra i onda se unutra zderem.Najteze podnosim svoje,makar i najsitnije,propuste,a i drugima tesko oprastam/naravno,sve to u sebi/.Prema vani glumim lezernost.Sve u stilu..ma nema veze za ovo..nema veze za ono...sve je relativno....bit ce sve u redu..ha ha...Problem je u spoznaji da svijet ne moze funkcionirati bas onako kako bi ti htjela i da se treba prilagodjavati.Ja to stalno radim da ne bih svojim sitnicarenjem ugrozavala svoje bliznije i onda negdje moram naci "ispusni ventil"...npr.da svaku stvar u kuci,a imam mali milijun sitnica /pravi sam hrcak/,kad god imam vremena ponovno uzmem u ruke,preslozim,obrisem prasinu..makar dodirnem...to me zna opustiti,ali vrlo cesto nemam za to vremena..pa sam onda malo nervozna dok se ne sjetim zbog cega je sve to..pa se onda opet razumom i na zalost ,cigaretom, malo opustim.Sve u svemu -jadno,ali da se i s tim zivjeti.Mislim da je steta zbog toga ne ostvariti neke vise ciljeve u zivotu i snizavati kriterije,sto je definitivno moj slucaj i vrlo sam nezadovoljna...Bolje probaj ostaviti vise kriterije,a mozda smanjiti broj ciljeva..vazno je da ti ne ponestane vremena...tu je,po mome,kljuc tj. uzrok ove frustracije..NEDOSTATAK VREMENA za udovoljavanje tom mentalnom sklopu. :mellow:

#13 Majolina

Majolina

    Queen of the Wolves

  • Admin
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 2,980 posts

Posted 18 January 2007 - 10:02

Nisam patoloski perfekcionista, ali najvise mrzim kad mi neko pomeri npr. ram ili neku drugu sitnicu, ili bilo sta drugo. To moram iste sekunde, kad vidim, da vratim na svoje mesto. To obicno radi moja mama ako sredjuje moju sobu dok nisam tu, onda se izvicem  :ranting:  pa tek onda ja sredjujem po mom. Jednom se desilo da mi je ceo raspored promenila u sobi, ali posto nisam mogla ormane i krevet da premestam ostalo je tako, sto mi posle nekog vremena i svidelo, ali sam zato u pocetku napravila veliku frku oko toga  :ranting: ...

#14 tišina

tišina

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 993 posts

Posted 18 January 2007 - 20:09

bila sam u vezi sa patolokim perfekcionistom, zapravo totalnim freakom (?itaj - kretenom). i thanks, but never again. kad bi doao kod mene doma, po?eo bi kritizirati svaku stvar...od ?ae koja nije dobro oprana, do toga da sam se udebljala. najgore je to to sam se ja njemu slijepo vjerovala i o svakoj njegovoj rije?i uop?e nisam dvojila, te s vremenom postala totalno frustrirana svojim izgledom, nezadovoljna i tuna i bila u strahu od njegovih komentara i stalno se trudila biti onakva kakvu on eli.
o boe...kad se sjetim...bila sam mlada i veoma emocionalno nezrela. najgore je to to mi je trebalo nekoliko godina da se uvjerim koji je to kreten. i nekoliko godina da vratim natrag svoje samopouzdanje.

ina?e, sada nisam ba neki perfekcionist.  sve radim nekako leerno i nisam opsjednuta savrenstvom...onako, napravim posao i gotovo. no ako neto ba volim raditi, (pisanje, pjevanje, fotografiranje) onda imam i taj "drive" da to lijepo napravim...i onda se strano udubim u posao...i trudim se izvu? najvie iz sebe jer me to ispunjuje.

#15 Astra

Astra

    MASTER

  • Members
  • PipPipPipPipPip
  • 281 posts

Posted 18 January 2007 - 20:32

Perfekcionizam u mom ponasanju se manifestuje kroz vecito odlaganje. Ako nemam bar 3 cela slobodna sata ispred sebe da npr. sredim sobu - ja necu ni da pocnem jer jer necu moci da je sredim "perfektno". I onda gubim vreme i radim nesto totalno nekorisno, ali ni u tome ne uzivam, jer stalno u glavi vrtim film sta sve treba da se uradi, ali perfektno, ali ja sad za to nemam dovoljno vremena... Mislim da je i ovaj model ponasanja nesto sto je doprinelo da uletim u depresiju.

Malo sam pocela to da korigujem tako sto ukljucim "timer" na 15 minuta i onda kazem sebi da radim nesto dok mi timer ne zazvoni. Znaci razbijam velike poslove na manje poslice. Ali moram dobro da se skoncentrisem, jer mi je jako lako da se ubacim u fazon "nemam dovoljno vremena da uradim to i to kako treba".

Procitala sam u nekoj knjizi (mislim da je bila o organizovanju vremena) da perfekcionisti hoce da prestanu da budu perfekcionisti - na perfektan nacin; i to naravno ne uspeva. Kazu, treba delimicno prihvatiti tu svoju prirodu, i usmeriti je na stvari koje su coveku bitne. Znaci odluciti unapred za sta se isplati uloziti tako puno energije i truda, a za ostalo podsetiti sebe da taj posao nije vredan takvog napora. Ja licno nemam takav problem, pa ne znam da li je to koristan savet.

#16 more

more

    Još malo pa MASTER

  • Members
  • PipPipPipPip
  • 151 posts

Posted 19 January 2007 - 15:26

View PostAstra, on 18 Jan 2007, 08:32 PM, said:

Perfekcionizam u mom ponasanju se manifestuje kroz vecito odlaganje[u]
..................................................I onda gubim vreme i radim nesto totalno nekorisno, ali ni u tome ne uzivam, jer stalno u glavi vrtim film sta sve treba da se uradi, ali perfektno, ali ja sad za to nemam dovoljno vremena... Mislim da je i ovaj model ponasanja nesto sto je doprinelo da uletim u depresiju.
..............................
Procitala sam u nekoj knjizi (mislim da je bila o organizovanju vremena) da perfekcionisti hoce da prestanu da budu perfekcionisti - na perfektan nacin; i to naravno ne uspeva. Kazu, treba delimicno prihvatiti tu svoju prirodu, i usmeriti je na stvari koje su coveku bitne. Znaci odluciti unapred za sta se isplati uloziti tako puno energije i truda, a za ostalo podsetiti sebe da taj posao nije vredan takvog napora.
ako je nasljedno, naslijedila sam ga od mame. u smislu - npr. hrana mora biti "savreno" pripremljena, raznovrsna, zdrava itd. (to moda i nije toliko loe, jer danas uivam u pripremanju nekih jela, ostao mi taj nekakav 'tih' i ljubav za kuhanjem); interijer u ku?i/stanu mora biti koliko toliko moderan, ne zastario, bla, bla,...; odje?a/obu?a - isto tako...itd. itd. a to se sve prenosi i na me?uljudske odnose koji su ponekad oteani, pogotovo s ljudima koji ne pridaju takvu vanost tim stvarima.
i da, istina je da perfekcionizam koristimo za odlaganje... :angry: , jer kao, ma ta ?u sad to zapo?injati kad i tako ne?u to uspjeti savreno u?initi... B) to opet zna?i bijeg od ispunjenja neke obaveze, ne suo?avanje s problemom, "putanja ivota nek' prolazi pored nas"

#17 Tehanu

Tehanu

    MASTER

  • Members
  • PipPipPipPipPip
  • 248 posts

Posted 21 January 2007 - 17:04

Slicno kao sto pise Astra, cesto sam razmisljala na sve ili nista. Sto se opet cesto pretvaralo u nista...To je pogotovo bio jako los pristup svemu vezanom za ispite. Sa manje, mogla sam da ucinim mnogo vise. Zaista velika greska. To je povezano i sa nekim pristupom eventualnom neuspehu kao nepopravljivoj katastrofi, umesto da ga shvatim kao normalnu mogucnost i deo zivota.

Sto se tice svakodnevice, tu sam jako opustena. Nikada mi nije trn u oku da li cu nesto da savijem, sredim ovako ili onako, danas ili sutra. Naravno, do granice da ne bude bas haos oko mene, ali bez presije.

Moj dragi je jako odgovoran i uredan. Moja suprotnost. Do danas, prihvata tu razliku, uporno sve sredjuje i kod sebe i kod mene, bez zanovetanja, a naravno, to me podstakne nekada i da mu se dobrovoljno pridruzim. Ili da ga ostavim neka se zabavi, pod geslom da to on ume bolje.  :) Medjutim, predvidjam na tu temu u buducnosti probleme za nas oboje - koliko njemu moze da smeta moja opustenost, toliko i meni to sto on odmah skace i sve rasklanja. Pred kraj obroka imam osecaj da je fajront u restoranu. :D Opet, posto to nikada nije eskaliralo u neka zanovetanja, nadam se da cemo se ipak naci na nekoj sredini.

#18 Equilibrium

Equilibrium

    CAR

  • Honorable Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 2,213 posts

Posted 21 January 2007 - 17:10

Sto se tice ispita, ja uopce nemam strah od pada. Ja sam pad prihvatio kao izvjesnu cinjenicu, i to me koci da uopce pocnem uciti. Perfekcionizam uz spremanje ispita mi je zastitni znak, to sam doktorirao. Zanimljivo, takvih problema imam samo oko "sustavnih" poslova, kao sto je spremanje sobe ili spremanje ispita. Da ucim za nekog drugog ili da me netko unajmi da mu pospremim i organiziram sobu, posao bih napravio bez oklijevanja i vrlo efikasno. Ne znam sto se dogodi kad to usmjerim na sebe, ode mi sva pamet i efikasnost u vjetar... Izgleda da perfekcionizam usmjeravam samo na sebe. Zasto, nemam pojma. Ali ide mi to opako na spolni organ. Opako. Evo, i sad umjesto da ucim, ja visim na netu :) Razlog? Najvecim dijelom - perfekcionizam.

#19 Strašljivi zec

Strašljivi zec

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 2,318 posts

Posted 21 January 2007 - 17:20

Ja tako?er imam problem s tim sranjem.
Od kada znam za sebe. Toga sam potpuno svjesna.
I otprilike isto kao i ti Equi, imam problem da taj svoj prerfekcionizam, usmjerim na neto korisno za SEBE.

#20 haubica

haubica

    otrokanda

  • Banned
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 10,317 posts

Posted 21 January 2007 - 19:35

Meni je savreno ko neki zlo?udni tumor . Ne meni osobno ve? globalno.


0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users