Jump to content


Socijalna fobija


  • This topic is locked This topic is locked
2 replies to this topic

#1 dRiFtEr

dRiFtEr

    sEnTiNeL

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,766 posts

Posted 13 September 2006 - 20:28

Socijalna fobija

Što je socijalna fobija ?

Fobija je izraženi trajni strah, naj?eš?e prekomjeran iii neopravdan, a pojavljuje se u vezi o?ekivanja specifi?nog objekta ill situacije. Ve?ina se ljudi boji npr. visine iii pauka, ali taj ih strah ne ometa u svakidašnjem životu. Takav strah postaje fobija kada ih onemogu?uje u aktivnostima koje su do tada s lako?om obavljali ili uživaIi u njima.
Mnogi se ljudi osje?aju pomalo nelagodno ili strahuju pri susretu s nepoznatim ljudima ili u nekim socijalnim situacijama. Me?utim, neki postaju i vrlo uplašeni u takvim situacijama. Taj strah može biti toliko intenzivan da po?inju izbjegavati takve, za njih ugrožavaju?e, situacije. To je socijalna fobija.
Razlikuju se op?a i specifi?na socijalna fobija.

Op?a socijalna fobija
Ako osoba pati od op?e socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla biti u središtu pozornosti drugih ljudi. Zabrinuta je jer misli da svi gledaju u nju i prate što ona radi. Strah se može osje?ati pri rukovanju i upoznavanju s novim ljudima, ili pri jedenju i pijenju pred drugima. To mnogima može otežati odlazak u kupnju ili u restorane. Može se osje?ati vrlo nelagodno ako je razodjevena pred drugima, pa izbjegava odlaske na plažu. Možda osje?a strah od toga da ne ispadne smiješna, neznalica ili od obra?anja autoritetima, pa se nikada ne suprotstavlja svojim kolegama ili šefu, ?ak ni onda kada bi to doista trebala u?initi.
I odlazak na zabave nekima može biti veliki problem. Neki se pak osje?aju pomalo neugodno, nesigurno i napeto prije ulaska u sobu punu nepoznatih ljudi. Ako ?ovjek pati od socijalne fobije, možda ?e u takvim situacijama neko vrijeme hodati ispred vrata "skupljaju?i" hrabrost da u?e u prostoriju misle?i da se boji zatvorenog prostora, tj. da je klaustrofobi?an. Kada napokon u?e u prostoriju punu nepoznatih ljudi, možda ?e imati osje?aj da svi gledaju baš u njega. Kako bi oboljeli od socijalne fobije umanjio napetost i strah koji osje?a, možda je ve? prije odlaska na zabavu popio "?ašicu pi?a". Dolaskom na zabavu možda ima ponovno potrebu za "?ašicom" da bi se osje?ao opušteno i manje uplašeno.

Specifi?na socijalna fobija
Ta vrsta fobije se obi?no pojavljuje u ljudi koji su u središtu pozornosti zbog svog zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, u?itelji. Specifi?na socijalna fobija se može pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati iii govoriti u javnosti. Ako pati od te vrste fobije, vjerojatno u uobi?ajenim svakidašnjim društvenim doticajima s drugim ljudima nema nikakvih problema. Ali na?e li se u situaciji da mora javno nastupiti ili govoriti pred drugima ili nešto sli?no tome, postajete vrlo uplašena. Možda drhti ili su joj usta suha. Njen strah može biti toliko intenzivan da je potpuno onemogu?ava da govori.

Kako to izgleda imati socijalnu fobiju?

Ako osoba pati od socijalne fobije, vjerojatno je zabrinuta i zaokupljeni time kako ?e ispasti neznalica ili se osramotiti u javnom nastupu pred drugima. Možda ?e iscrpno razmišljati o svim mogu?im neugodnim i zastrašuju?im situacijama koje joj se mogu dogoditi. I kada se doista na?e me?u skupinom ljudi, njen strah može biti toliko intenzivan da je potpuno paralizira i da nije u stanju re?i ili u?initi ono što je namjeravala. Kada se cijela situacija završi, oboljeli je ponovno zabrinut zbog onoga što se dogodilo, ponovno u detalje analizira cijelu situaciju žele?i da je ovo ili ono druga?ije u?inio.
Mnogi tjelesni simptomi prate stanje socijalne fobije (suho?a usta, znojenje, lupanje srca, nagon za mokrenjem ill pražnjenjem crijeva). U nekih se taj strah manifestira crvenilom lica, drhtanjam tijela ili ubrzanim disanjem. Sve to može još više uve?ati strah.
Strah može biti toliko jak da se javi pravi pani?ni napadaj. To je kratkotrajno razdoblje (tijekom nekoliko minuta) vrlo intenzivnog užasavaju?eg straha kada osoba misli da ?e izgubiti kontrolu nad sobom, umrijeti ili poludjeti. Napad obi?no prolazi spontano, a osoba se nakon toga osje?a iscrpljeno i slabo (malaksalo).
Socijalna fobija utje?e na svakidašnji život i na mišljenje o sebi. Tako svakidašnji život može biti uistinu težak i mu?an, kada se ?ini da ostali ljudi s lako?om obavljaju stvari koje se oboljelima ?ine nemogu?ima. Možda osoba ima osje?aj da je preosjetljiva, da je dosadna i optere?uju?a za druge ljude. Zbog svega toga može se osje?ati tužno i nesretno, a time je i problem ve?i.
Zbog straha od razli?itih socijalnih situacija, svoj život i život obitelji osoba organizirate tako da ih izbjegava. Zato propušta u?initi mnoge stvari koje ve?inu ljudi vesele. Možda ne može oti?i na roditeljski sastanak , u kupnju ili zubaru. A možda je namjerno "izbjegla" promaknu?e na radnome mjestu ?ak iako je sposobna obavljati zahtjevniji posao od onoga koji trenuta?no obavlja. Otprilike polovica ljudi koji pate od socijalne fobije, poglavito muškarci, imaju teško?a u ostvarivanju dugotrajnijih emocionalnih veza.

U?estalost socijalne fobije

Otprilike 1 do 2 od 100 muškaraca i 2 do 3 od 100 žena imaju ozbiljnu socijalnu fobiju.

Mogu?e komplikacije

U nekih se ljudi uz postoje?u socijalnu fobiju razvije i depresivni poreme?aj koji treba odgovaraju?e lije?iti. U težim i dugotrajnijim poreme?ajima izbjegavanje odre?enih situacija ili ljudi može se razviti u agorafobiju. Tada bolesnik osje?a intenzivan strah od otvorenog prostora i javnih mjesta i/ili prisutnosti mnoštva Ijudi, pa uop?e ne izlazi iz ku?e.
Neki Ijudi koji pate od socijalne fobije po?inju trošiti alkohol ili anksiolitike kako bi umanjili strah, što može uzrokovati ovisnost.

Što uzrokuje socijalnu fobiju?

To?an uzrok nastanka socijalne fobije se ne zna. Pretpostavlja se da je rije? a poreme?aju u razvoju Ii?nosti od tre?e do sedme godine. Takva osoba zadržava prekomjernu stidljivost i strah da ?e ljudi biti prekriti?ni prema njoj.

Ima li tome pomo?i?

Postoji više na?ina Iije?enja socijalne fobije. Naj?eš?e se primjenjuju razli?ite psihoterapijske metode i lijekovi, zasebno ili u kombinaciji.

Psihoterapija

Primjenjuju se razli?ite metode psihoterapije, npr. metode relaksacije ili lije?enje sistemskom i podržavaju?om ekspozicijskom terapijom. Najbolji rezultati postižu se analiziraju?i ponašanje (biheviorizam), odnosno spoznajnom (kognitivnom) psihoterapijom.

Lije?enje lijekovima

U lije?enju socijalne fobije mogu se upotrijebiti razli?iti lijekovi, i to beta-blokatori, antidepresivi i anksiolitici.
Beta-blokatori se obi?no primjenjuju u lije?enju povišenoga krvnog tlaka. U manjim dozama umanjuju strah i tjelesne simptome kojima se strah o?ituje. Obi?no se uzimaju neposredno prije odre?ene situacije u kojoj se pojavljuje socijalna fobija, npr. neposredno prije javnog nastupa.
Iz skupine antidepresiva primjenjuju se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPS). Mogu uzrokovati glavobolju i mu?ninu s vrtoglavicom. Te su smetnje obi?no kratkotrajne i prolazne. Naj?eš?e nestanu tijekom nekoliko prvih tjedana uzimanja lijeka. Posebna skupina antidepresiva, koja se više prakti?ki ne koristi zbog mogu?ih nuspojava, zvana inhibitori monoaminooksidaze (IMAO) umanjuje strah i ublažava simptome pani?nih napadaja. Me?utim mogu sniziti krvni tlak, a ako ih se uzima s odre?enom vrstom hrane, npr. sirom, mogu izazvati opasne reakcije. Noviji lijekovi tzv. reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze A (RIMA) ne izazivaju te neželjene i opasne reakcije, te se mogu uzimati.
Anksiolitici pri dugotrajnom uzimanju mogu uzrokovati naviku koja može prije?i u ovisnost. Zato se moraju uzimati samo kratkotrajno i prema savjetu Iije?nika.

#2 Ovca

Ovca

    CAR

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,274 posts

Posted 14 September 2007 - 22:35

Socijalna fobija

Socijalna fobija (F40.1) ili socijalna anksioznost definirana je kao iracionalni strah u situacijama u kojima osoba može biti promatrana i prosu?ivana od strane drugih osoba, poput situacija govorenja pred drugima, hranjenja u restoranima, korištenja javnih WC-a itd.
Procjenjuje se da izme?u 2 i 7% populacije ima problema sa socijalnom fobijom.
Socijalnu fobiju treba razlikovati od nekih drugih poreme?aja, poput agorafobije ili izbjegavaju?eg poreme?aja li?nosti, iako se u nekih osoba javljaju zajedno.
Same socijalne fobije se me?usobno razlikuju, ovisno o stupnju generalizacije. Neki stru?njaci razlikuju socijalnu fobiju koja se javlja samo u situacijama nastupa pred drugima osobama i fobiju koja se javlja op?enito u socijalnim interakcijama.
Tretman je ovisno o specifi?nostima farmakološki i/ili psihoterapijski.

Fobije
Za po?etak nešto o fobijama. Fobije ozna?avaju poreme?aje intenzivnog, neprimjerenog straha koji se javlja kao reakcija na neki specifi?ni poreme?aj koji u ve?ine ljudi ili ne izaziva strah ili izaziva blagu reakciju straha ili napetosti. Bitno je re?i da su i sami fobi?ari obi?no svjesni neprimjerenosti i "iracionalnosti" svog straha i nisu ga u stanju obrazložiti.
Sam se pojam fobije u današnjem smislu po?eo koristiti u 19. stolje?u. Prva fobija koja je sistematski opisana je agorafobija (strah od otvorenih prostora). I Freud je pisao o fobijama. On je izme?u ostalog razlikovao fobije na podražaje koji u ve?ine ljudi izazivaju strah (npr. strah od smrti, zmija itd.) i fobije na podražaje koji u ve?ine ljudi ne izazivaju takve reakcije.
Kao zasebna kategorija poreme?aja, fobije su uvrštene u me?unarodnu klasifikaciju bolesti (ICD) 1947.
Današnja me?unarodna klasifikacija bolesti (ICD-10) razlikuje tri vrste, dijagnoze fobija:
1. Agorafobija (F40.0) - strah od otvorenih prostora. ?esto je pra?ena pani?nim napadima, zbog ?ega neke klasifikacije (npr. Ameri?ki DSM) razlikuje Agorafobiju s i bez pani?nih napada)
2. Socijalna fobija (F40.1)
3. Specifi?ne fobije (F40.2) - Fobije na specifi?na bi?e, objekte i situacije (hidrofobija, arachnofobija itd. itd.) Obi?no se javljaju ranije (?esto i prije 8. godine) nego agorafobija i socijalna fobija koje se javljaju u adolescenciji.
Vezano uz fobije potrebno je istaknuti razliku izme?u fobije i averzije prema ne?emu. Osoba kojoj se gade mandarine, ne mora nužno osje?ati i reakciju straha od mandarina.

Socijalna fobija i ostali poreme?aji
Socijalnu fobiju treba razlikovati od ostalih poreme?aja s kojima katkada dijeli neke sli?ne simptome.
Socijalna fobija - Agorafobija
Glavna razlika je u tome što se osobe sa Socijalnom fobijom boje socijalnih situacija, dok kod agorafobije to nije slu?aj. Osoba sa socijalnom fobijom se može ugodno osje?ati u praznoj ulici, dok osoba s agorafobijom ne. Treba napomenuti kako neke osobe pate od oba poreme?aja.
Socijalna fobija - Dismorfofobija (poreme?aj tjelesne dismorfije)
Dismorfofobija je poreme?aj percepcije tijela kod kojega osoba koje bez nekog stvarnog razloga smatraju da im je tijelo izobli?eno ili da šire neugodan miris. Katkada te osobe imaju neki sitan nedostatak kojeg okolina naj?eš?e niti ne primje?uje ili mu ne poklanja pažnju, no te osobe ga smatraju hendikepom. Uglavnom, tu se ne radi o socijalnoj fobiji, ve? o pogrešnoj percepciji tijela.
Socijalna fobija - Izbjegavaju?i poreme?aj li?nosti
Tu je ve? situacija složenija. Preporuka je da se kod osoba s generaliziranom socijalnom fobijom treba provjeriti radi li se u pozadini o izbjegavaju?em poreme?aju li?nosti (eng. Avoidant personality). Naime kod osoba s izbjegavaju?im poreme?ajem li?nosti, socijalna je fobija jedan od simptoma poreme?aja. Obrnuto ne vrijedi, tj. osoba sa socijalnom fobijom ne mora imati i izbjegavaju?i poreme?aj li?nosti. Poreme?aj li?nosti je puno dublji i obi?no puno sveobuhvatniji nego što je to fobija sama za sebe. Tako?er simptomi poreme?aja li?nosti po?inju ranije nego simptomi socijalne fobije, a i osobe s poreme?ajem li?nosti imaju lošiju percepciju samoga sebe nego što je to slu?aj sa osobama koje imaju "samo" fobiju.

Ostali se poreme?aji katkada javljaju uz socijalne fobije, naj?eš?e anksioznost i depresija, koja može biti i posljedica socijalne fobije, odnosno neostvarivanja zadovoljavaju?ih odnosa s ljudima i percepcije vlastite nekompetencije.
Osobe sa socijalnom fobijom tako?er imaju slabije socijalne vještine, što predstavlja za?arani krug. Zbog fobije izbjegavaju socijalne situacije, zbog ?ega nisu u prilici razvijati socijalne vještine i razviti samopouzdanje.

Vrste socijalnih fobija
Iako je glavna karakteristika socijalnih fobija strah od procjenjivanja i mišljenja drugih osoba, nisu sve socijalne fobije iste. Socijalne fobije možemo razlikovati prema nekoliko dimenzija.
Kao prvo, neke osobe imaju fobiju samo od specifi?nih situacija, dok neke osobe imaju fobiju od mnogih ili svih situacija koje uklju?uju druge osobe. Obi?no je kod osoba sa specifi?nom situacijom lakše utvrditi i sam uzrok nastanka fobije (neki se ?ak i sje?aju konkretne situacije), a i sam tretman je lakši. Kod tih osoba se u manjem postotku uz socijalnu fobiju javljaju i drugi poreme?aji. Generalizirane socijalne fobije kod kojih se strah javlja u ve?ini ili svim socijalnim situacijama, su puno teže, puno više ometaju normalno funkcioniranje, terapija je dugotrajnija, a ?esto se uz njih javljaju i neki drugi anksiozni ili depresivni poreme?aji.
Nadalje, neki stru?njaci razlikuju vrste situacija u kojima se javlja socijalna fobija. Istraživanja su pokazala da neke osobe imaju socijalnu fobiju samo u situacijama izvedbe (poput javnih nastupa, govora, predavanja i sl.), dok neke osobe imaju socijalnu fobiju u situacijama socijalnih interakcija.
Ovo drugo ?eš?e predstavlja problem, jer su takvim situacijama ljudi ?eš?e izloženi.


Epidemiologija
Procjene broja ljudi sa socijalnom fobijom obi?no variraju od 2% do 7% u populaciji.
Evo nekoliko zemalja s procjenama osoba sa socijalnom fobijom (za Hrvatsku, nažalost nemam podatka):
Nizozemska - 4,8%
Velika Britanija 3,8%
USA - 3,7%
Novi Zeland - 2,8%
Australija - 2,3%
Brazil - 2,2%
Pretpostavlja se da se mnoge osobe niti ne javljaju na lije?enje poreme?aja, tako da su u stvarnosti ove brojke vjerojatno dosta ve?e.

Za razliku od ostalih fobija koje se ?eš?e javljaju u žena, socijalna fobija podjednako poga?a i žene i muškarce.
Socijalna se fobija javlja kasnije u životu nego specifi?ne fobije. Obi?no po?inje izme?u 15 i 25 godine života i razvoj socijalne fobije naj?eš?e je postupan, iako ima osoba s naglim razvojem simptoma.

I na kraju ...
Svjestan sam da nisam pokrio sve aspekte problematike oko socijalne fobije. Probleme uzroka poreme?aja, neuralnih mehanizama, uloge kulturalnoga okruženja, povezanosti sramežljivosti i socijalne fobije, lije?enja, ekonomske i društvene posljedice i td. U krajnjoj liniji o socijalnoj fobiji bi se mogla napisati podeblja knjiga.

Za one koje dodatno zanima ovaj problem ovdje je nekoliko linkova za po?etak:

http://www.socialanxietyinstitute.org/
http://www.socialphobia.org/

sa  http://psychoblogija.blog.hr/

#3 haubica

haubica

    oštrokandža

  • Banned
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 10,317 posts

Posted 14 September 2007 - 22:44

SOCIJALNE FOBIJE

Umrijet ?u ako iza?em pred ljude

Strah od javnih nastupa, ispita na faksu, šefova, direktora i ostalih autoriteta ?eš?i je nego mislimo, iako se na?elno u nas rijetko smatra znakom za uzbunu i javljanje lije?niku ili psihologu
Umrijet ?u, srce mi lupa, izgubit ?u kontrolu i poludjeti ako se odmah ne maknem od tih ljudi koji bulje u mene
Umrijet ?u, srce mi lupa, izgubit ?u kontrolu i poludjeti ako se odmah ne maknem od tih ljudi koji bulje u mene
Socijalne fobije, ukratko objašnjeno, jedan su od na?ina na koje se manifestira anksioznost (tjeskoba). Dakle, fobija je samo simptom, na?in na koji poreme?aj izlazi, a ispod i iza njega nalaze se brojni uzroci i problemi. Socijalna fobija može i ne mora biti pra?ena napadima panike, najgorom no?nom morom svih anksioznih, jer, kažu, napade panike je najteže kontrolirati.


Napad panike, odnosno užasni strah zapravo je reakcija organizma po principu 'bježi da se spasiš'
Tjeskobu u socijalnom smislu osjetili su skoro svi u obliku treme ili straha pred test, pred razgovor za posao, javne nastupe i sl. Simptomi straha mogu postati i ozbiljniji, pa nisu rijetki nesanica, iznenadni napadi panike, proljev, lupanje srca... Osoba koja se boji u 'normalnom' obliku svoj strah uspijeva prevladati razumom, dok se fobija definira upravo po tome što osoba po?inje izbjegavati situacije u kojima osje?a simptome.

Dakle, fobija je djelovanje kada se ne rješava problem, nego se izbjegavanjem pokušava sprije?iti nastanak situacija u kojima se javljaju simptomi (reakcija prema posljedici, umjesto prema uzroku).

Socijalne fobije nisu samo strah od uobi?ajenih situacija poput javnih nastupa, ispita ili susreta s autoritetima (situacije u kojima se i svi 'normalni' ljudi barem mrvicu nelagodno osje?aju jer su izloženi svojevrsnom promatranju i ocjenjivanju drugih). To mogu biti i neobjašnjivi strah od crvenjenja u javnosti, strah da ?ete se osramotiti, ugušiti ili pljunuti u hranu dok jedete pred drugima, od toga da vas drugi na poslu promatraju, od upotrebe javnih WC-a, od pisanja ili potpisivanja dokumenata pred drugima, od gomile, op?enito, strah od svih situacija u kojima ?ovjek bilo direktno, bilo posredno osje?a da ga netko drugi promatra, procjenjuje, ocjenjuje, ispituje…

Socijalne fobije mogu biti toliko jake da se ljudi ne užasavaju samo direktnog kontakta s nekim, nego i telefonskih kontakata ili u novije vrijeme kontakta chatom, icq-om, SMS-om. Ukratko, fobi?ne mogu biti sve situacije u kojima onaj tko šalje poruku osje?a tu poruku kao simbol za osobe koje ga s druge strane komunikacijskog kanala procjenjuju, bez obzira što ga ne vide.

Ne mogu ja to... ?itava dvorana bulji u mene, nisam u stanju izgovoriti ni rije?...

Vjerojatno ?ete re?i kako poznajete puno ljudi koji imaju socijalnu tremu ili 'normalni' socijalni strah, ali ne poznajete nikoga tko je baš razvio socijalnu fobiju. Ne možete ni zamisliti koliko se varate, jer fobija ne mora zna?iti direktno da osoba ne dolazi na posao, intervjue, ne druži se s ljudima i sl. To su drasti?ni slu?ajevi, a nemali broj ljudi prije ispita povra?a, ima proljev i napade panike, ali se na kraju ipak pokušavaju natjerati da obave zadatak kojeg se užasavaju.

Ponekad im to uspijeva, ponekad ne, pa ?ete od mnogih ?uti da nisu otišli na ispit jer nisu bili spremni ili ?e izmisliti izgovor koji im omogu?uje odgodu sastanka i sl. Drugi uspijevaju obaviti zadatak nakljukani tabletama za umirenje, koje uvijek imaju, te ih piju i usred sastanaka, kada se ispri?aju odlaskom na WC, hitnim pozivom na mobitel i sl.

Na nesre?u, samo odgoda nije dobro rješenje, jer fobi?na osoba živi s tim strahom i dalje, znaju?i da je 'užasna' situacija ponovo ?eka. Naime, napad panike, odnosno užasni strah zapravo je reakcija organizma po principu 'bježi da se spasiš'. To zna?i da je u mozgu negdje došlo do 'polupanih lon?i?a', odnosno da u odre?enoj, objektivno bezazlenoj situaciji, organizam dobiva signal da je prisutna opasnost po život, pa adrenalin ska?e, tj. mobiliziraju se svi unutrašnji resursi koji bi nekad davno, u životinjskom svijetu i u svijetu naših predaka, omogu?ile bijeg i spašavanje života.

Kako situacija za bijeg objektivno ne postoji, adrenalin se troši u tijelu izazivaju?i navalu krvi u mozak, lupanje srca, trnce, naglo znojenje, valove toplo-hladno, nagli proljev ili potrebu za uriniranjem i još hrpu drugih, izrazito neugodnih simptoma, koji se razlikuju od osobe do osobe. Simptomi napada panike znaju biti toliko jaki da osoba zaista misli da ?e dobiti sr?ani ili moždani udar.

Dok izvana djeluju naoko mirni, neki ljudi za poslovnih ru?kova proživljavaju no?nu moru: boje se da ?e im ispasti nož, da smiješno jedu, da ?e se ugušiti, osramotiti, biti primorani ispljunuti hranu...

Kako opasnost dolazi 'iz glave', jasno je da odga?anje zna?i mu?enje i razmišljanje o tome 'što ?e biti kad bude'. Tako se 'pumpa' strah, a s njime i simptomi, pa situacija izgleda sve gore. Odgoda, dakle, ima smisla samo ako se osoba obrati stru?njaku i/ili poduzme nešto konkretno za smanjenje ili eliminiranje straha. Zlatno pravilo anksioznosti je da, što se u ranijoj fazi nešto poduzme, oporavak je jednostavniji i brži, a dugotrajna izloženost bez intervencije u pravilu situaciju komplicira i pogoršava.

Imate li sli?ne simptome, niste slabi?, ?udak ili iznimka, nego su socijalne fobije uzele maha, posebno u urbanom kapitalisti?kom društvu, a malo tko ih priznaje i o njima govori. Odli?ne vijesti su da se oporavak može posti?i na više na?ina, a najbolji rezultati postižu se kombinacijom psihoterapije s aktivnom promjenom navika i na?ina života.

Od psihoterapijskih metoda naju?inkovitije su kognitivno-bihevioralne (promjena ponašanja i postepeno izlaganje fobi?nim situacijama), a po potrebi se mogu uklju?iti i medikamenti. U svakodnevnom životu treba primjenjivati tehnike meditacije i/ili relaksacije, redovitu tjelovježbu, pravilno se hraniti.

Uz pomo? psihoterapeuta treba u svakodnevnom životu aktivno mijenjati sliku o samome sebi, navike i ponašanja na podru?ju samopouzdanja, aktivno se zalagati za sebe (tzv. asertivnost), mijenjati pogrešna, negativna i štetna uvjerenja, podizati emocionalnu inteligenciju i sl. U slu?aju napada panike treba primjenjivati tehnike desenzitizacije (smanjenja osjetljivosti), kako u mašti (meditaciji), tako i u stvarnom životu.
J.C.Šiftar
subota, 08.10.2005.


1 user(s) are reading this topic

0 members, 1 guests, 0 anonymous users