Jump to content


Anksiolitici


  • This topic is locked This topic is locked
No replies to this topic

#1 Angel Heart

Angel Heart

    CARICA

  • Honorable Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,352 posts

Posted 29 November 2005 - 22:53

Anksiolitici jesu lijekovi koji se koriste za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza. Osim toga često se koriste i za ublažavanje posljedica stresa, napetosti, tjeskobe i sličnih poremećaja. Današnji moderni tempo života i civilizacija koja nemilosrdno nameće stres dovela je do toga da skoro da i nema osobe koja nije imala siimptome određenog vida neuroze.
Neuroze su psihički poremećaji gdje percepcija realnosti nije poremećena (kao u slučaju psihoza). Tu spadaju
-nervoze
-histerične reakcije
-hipohondrije
-fobije
-kompulzivne neuroze
-anoreksija

Nervoze su rezultat dugotrajnog stresa, a simptomi su slaba moć koncentracije, emocionalni poremećaji, laka emocionalna iritabilnost. U današnjem stresnom svijetu je vrlo česta. Kao posljedica kronične nervoze pojavljuje se i povećano lučenje želučane kiseline te nadraženost želučane sluznice što može izazvati i vrijed na želucu. Također, nervoza često može uzrokovati i nesanicu.
Histerične reakcije - nagle emocionalne reakcije na konfliktne situacije. Karakteristično za taj oblik neuroze je i žaljenje na tjelesne tegobe bez pravog fiziološkog razloga.
Hipohondrija jest patološki strah od bolesti. Pacijent je uvjeren da osjeti određene tjelesne tegobe a da za to nema uporišta. Također, takve osobe često idu na lječničke preglede vidno zabrinuti da bi mogli imati nekakvu bolest o kojoj su netom čuli.
Fobije podrazujevao iracionalni, patološki strah od različitih pojava. Tako imamo strah od letenja, visine, zatvorenog prostora, različitih životinja, otvorenog prostora, rulje, itd.
Kompulzivne neuroze. Pacijent ponavlja besmislene radnje. Primjer za to jest kompulzivno pranje ruku - osoba toliko često pere ruke da dolazi do totalnog izravnjanja površine ruku. Neki pacijenti koji pate od takve neuroze imaju obicaj da stalno broje predmete. Drugi pak imaju nevjerojatni poriv za redom: opsednuti seu urednošću i neprestano moraju sve držati urednim. Pacijent je svjestan da su sve te radnje besmislene ali ne može se oduprijeti želji da ih i dalje provodi. Ako je takva osoba spriječena da radi takve radnje tada počinje osjećati nepodnošljiv strah.
Anoreksija. U pitanju je psihički poremećaj prehrane. Izuzetno je čest u mladih žena i djevojaka. Pojavljuje se tijekom puberteta i karakteristično je to što osoba odbija jesti zbog silnog straha od debljanja. Takva osoba je uvjerena da je pretila bez obizira što je njezin indeks tjelesne težine daleko u području pothranjenosti. Takve osobe postaju iznimno mršave, do te mjere da to počinje ugrožavati pravilan rad organizma.
Također, anksiolitici se koriste za ublažavanje simptoma stanja zvanog derilium tremens. U pitanju je sindrom ustezanja kod odvikavanja od alkohola.

Za sve ove poremećaje koristimo anksiolitike. Efekti anksiolitika jesu:
-sedacija (smirenje)
-eliminacija strahova, napetosti i tjeskobe
Uz to anksilitici imaju se ponašaju kao:
-antikonvulzivi
-centralni miorelaksansi
-centralni antihipertenzivi

U skupinu anksiolitika danas spadaju:

-benzodiazepini (diazepam, oksazepam, medazepam, bromazepam, alprazolam, lorazepam)
-karbamati (meprobamat)
-azaspirodekandioni (buspiron)

Nekoć su kao anksiolitici često korišteni barbiturati. Međutim, zbog vrlo čestih slučajeva predoziranja "pilulama za smirenje" koji su u konačnici rezultirali smrtnim ishodima barbiturati su izasli iz uporabe kao anksiolitici i dansa se korite samo kao antiepileptici.
Najviše se koriste, dakako, benzodiazepini (stoga ćemo njihov mehanizam djelovanja obraditi zajednički). Benzodiazepini se vežu za benzodiazepinske receptore i potenciraju aktivnost GABA povećavaju učestalost otvaranja kloridnih kanala. Time uzrokuju hiperpolarizaciju neurona i njihovo teže izbijanje. Time oni uzrokuju smanjenje živčane aktivnosti na specifičnim mjestima mozga i posljedično sve nabrojne efekte.
Važno je za napomenuti da su benzodiazepini za razliku od barbiturata iznimno sigurni lijekovi. Naime, predoziranje benzodiazepinima neće imati pa posljedicu smrtni ishod kao kod barbiturata. Naravno to ne važi ako je osoba koja se predozirala benzodiazepinima u isto vrijeme konzumirala veće količine alkohonih pića! U tom slučaju benzodiazepini postaju vrlo opasni po život poput barbiturata! Stoga je krajnje opasno i nepredvidivo kombinirati benzodiazepine i alkoholna pića.

Zbog svoje sigurnosti benzodiazepinski anksiolitici su postali najkorišteniji lijekovi nakon analgoantipiretika. Na koncu konca, u današnjem modernom i stresnom svijet malo koja osoba nema simptome neuroza i potrebu za farmakološkom potporom u liječenju istih. Stoga je jasno zašto je potrošnja benzodiazepinskih anksiolitika toliko velika. Ta potrošnja je jako često nekritična i dugotrajna. Međutim, benzodiazepinski anksiolitici nisu niti imalo bezazleni lijekovi ako se koriste dugoročno - naime, oni izazivaju ovisnost i osoba koja duže vrijeme koristi takve lijekove stječe ovisnost o njima.
Dugotrajni stres iziskuje potrebu za stalnom terapijom anksioliticima. S obzirom da benzodiazepinski anksiolitici lako izazivaju ovisnost, puno je etičnije osobi pod stalnim stresom preporučiti alternativne, nefarmakološke metode uklanjanja stresa. Tim prije jer je klinička praksa dokazala veliki udio placeba kod nekih osoba u efektu farmakološke terapije.


1 user(s) are reading this topic

0 members, 1 guests, 0 anonymous users