Jump to content


Liječenje anksioznosti, depresije i fobija


  • Please log in to reply
10 replies to this topic

#1 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 13 February 2006 - 22:51

Ako netko ima neke korisne informacije, ili linkove vezane uz anksioznost, fobije i depresiju  moze ih podjeliti sa nama... :cloud9:


Lije?enje fobija

Kad je lijecenje prikladno, u goleme ve?ine fobi?nih osoba dolazi do zna?ajnijeg poboljanja ili pak do potpunog nestanka simptoma. Dugotrajna pra?enja pacijenata pokazuju kako su oni nakon uspjenog lije?enja godinama slobodni od simptoma, ako ne i cijeli ivot. Od iznimne je vanosti zapo?eti ?im prije s lije?enjem kako bi se sprije?ile komplikacije fobi?nih poreme?aja i oblikovao kontrafobi?ni stil ivota. Mnoge jednostavne i socijalne fobije mogu rijeiti i lije?nici op?e prakse ako ih prepoznaju na vrijeme. Prema miljenju mnogih psihijatara najbolje i najdugotrajnije rezultate pokazuju bihejvioralne metode lijecenja (terapija promjenom ponaanja) koje se sastoje u su?eljavanju pacijenta s objektima i situacijama kojih se plai. Sistemska desenzitizacija jest terapija postupnog izlaganja pacijenta situacijama kojih se plai. Pristupom korak po korak pacijenta se prvo u?i da se relaksira i kontrolira tjelesne reakcije straha, a potom on zamilja situacije kojih se plai. Na kraju pacijent se su?eljava s realnim situacijama kojih se plaio, prvo s onima koje su izazivale manje reakcije straha. Metoda preplavljivanja strahom sastoji se u direktnom i neposrednom izlaganju situacijama kojih se pacijent najvise plai. U na?elu pacijent ostaje u fobi?noj situaciji dok ne do?e do zna?ajnog smanjenja reakcije straha. Obi?no to traje oko dva sata po terapijskoj seansi.  

Kognitivna bihejvioralna terapija dodaje kognitivnu (spoznajnu) komponentu tradicionalnim bihejvioralnim tehnikama. Sastoji se u preoblikovanju pogrenog i katastrofi?nog obrasca miljenja koji je prisutan u fobi?nih osoba. Posebice je korisna u lije?enju agorafobije i socijalnih fobija.  

U mnogih pacijenata dovoljna je samo bihejvioralna i kognitivna psihoterapija.  

Antidepresivi i anksiolitici (benzodiazepini) mogu znatno smanjiti stupanj tjeskobe i panicnog straha omogu?uju?i tako fobi?nim osobama da se lake su?ele sa situacijama kojih se plae i prevladaju svoj strah. Antidepresivi imaju dobar antipani?ni u?inak, dok benzodiazepini otklanjaju anticipatornu anksioznost (tjeskoba koja se javlja kada se anticipira fobi?na situacija).

Psihoedukacija je od goleme vrijednosti u lije?enju fobi?nih poreme?aja. Kada pacijent zna to?nu dijagnozu, ima ispravnu predodbu o nastanku svojih problema i uvjerenje u mogu?nost uspjenog lije?enja, njegova suradnja i ustrajnost u lije?enju se pove?avaju, a time i vjerojatnost uspjenog lije?enja.

#2 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 16 February 2006 - 16:09

ANKSIOZNI POREME?AJ

ANKSIOZNOST
Anksiozni poreme?aj se definira kao izraeni osje?aj straha i tjeskobe. Strah je emocionalni i fizioloki odgovor na osje?aj opasnosti iz okoline, a tjeskoba je neugodno emocionalno stanje koje je ?esto udrueno s fiziolokim promjenama i ponaanjem sli?nim kao u slu?aju straha. Anksiozni poreme?aji su naj?e?i psihijatrijski poreme?aji no ?esto ostaju neprepoznati, pa stoga i nelije?eni. Uzroci anksioznosti su nedovoljno poznati, no uklju?uju i fizioloke i psiholoke faktore.

Klini?ka slika / Dijagnoza
Osje?aj anksioznosti moe se javiti iznenada ili postupno, a trajanje je tako?er varijabilno, od vrlo kratkog do nekoliko godina, to je ?esto povezano s anksioznim poreme?ajem. Po intenzitetu tjeskoba moe imati oblik jedva primjetne nesigurnosti pa sve do prave panike.

Ukoliko se razvije potpuni anksiozni poreme?aj, poreme?aj moe bolesnika dovest i u depresiju, pa su istodobno prisutni elementi oba poreme?aja. Mogu?e je i da dugotrajna depresija rezultira razvijanjem i anksioznog poreme?aja. Iz navedenih razloga teko je odrediti kada je anksioznost toliko teka da prerasta u poreme?aj pa ju je potrebno lije?iti. Dijagnoza se postavlja na temelju klini?ke slike s karakteristi?nim simptomima i znacima, te na temelju pozitivne obiteljske anamneze.


PANI?NI POREME?AJ
Napadi panike su danas ?esta pojava, no ve?ina ljudi se oporavi bez lije?enja, dok manji broj ljudi razvije pani?ni poreme?aj. Napad panike se od pani?nog poreme?aja razlikuje po tome to su napadi panike spontani i neo?ekivani, barem u po?etku, dok je za pani?ni poreme?aj karakteristi?no da pacijenti predosje?aju i brinu za zbog slijede?eg napada.
Klini?ka slika / Dijagnoza
Simptomi panike mogu biti; uplaenost, drhtavica, znojenje, mu?nina, bol u trbuhu, ubrzani rad srca, bol ili osje?aj pritiska u prsnom kou, davljenje, vrtoglavica ili nesanica, strah od smrti ili gubitka kontrole. Napad panike definira se stoga kao iznenadni po?etak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju kulminirati unutar 10 minuta, a obi?no se povuku unutar nekoliko minuta, tako da lije?nik zapravo naj?e?e vidi pacijenta gotovo bez simptoma.

Lije?enje
U lije?enju je vana psihoterapija; individualna, grupna ili obiteljska, te farmakoterapija. Lijekovi mogu sprije?iti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i benzodiazepini. Uzimanje lijekova moe biti dugotrajno jer se napadi ?esto vra?aju kada se prestane s terapijom.



OPSESIVNO-KOMPULZIVNI SINDROM
Opsesivno-kompulzivni sindrom je poreme?aj u kojem se stalno name?u i ponavljaju iste neeljene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili uasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi neto to ?e umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poreme?aj javlja se jednako kod mukaraca i ena.

Klini?ka slika / Dijagnoza
Karakteristi?no je da pacijenti osje?aju prisilu da stalno ponavljaju odre?ene rituale kojima se ''brane'' od opsesije i nelagode koju ona izaziva (npr. stalno pranje ruku zbog opsesije prljavtinom, zaga?eno?u). Kod pacijenata s opsesivno - kompulzivnim poreme?ajem sa?uvan je osje?aj za realnost, tako da su oni svjesni da je njihovo ponaanje pretjerano, a to je glavna razlika od bolesnika s psihozom koji gube realitet.

Lije?enje
U lije?enju se primjenjuje tzv. ekspozicijska terapija kada se bolesnika izlae situacijama koje ga navode na ponavljanje rituala, a nakon toga se izvo?enje rituala odga?a. Time ga se privikava na osje?aj tjeskobe koji se javlja uslijed izlaganja, a osje?aj tako postupno slabi. poboljanje traje godinama, a bolesnici ovu metodu nastavljaju sami primjenjivati i nakon zavretka lije?enja. Terapija moe biti potpomognuta i primjenom odgovaraju?ih lijekova prema uputi lije?nika.


-------------------------------------------------------------------------------------------------------



Djelotvorni autogeni trening
  
Autogeni trening mogli bismo svrstati u domenu sugestije - autosugestije. Ustvari, autogeni trening je metoda utjecaja na fizi?ko tijelo - snagom predo?avanja, dakle akcijom psihi?kog tijela.
Tvorac metode autogenog treninga je neurolog Johannes Heinrich Schultz (1889.-1970.). Temeljna bit autogenog treninga nalazi se u koncentraciji na poputanje napetosti, odnosno utjecaju na samoga sebe. Primjenjuje se individualno i grupno, a koristi se radi uklanjanja funkcionalnih poreme?aja u radu nekih organa i stanja napetosti.
Osim terapijskih, vani su i pozitivni u?inci to se postiu i kod zdravih ljudi, a o?ituju se u pove?anju psihi?ke i tjelesne svjeine i spremnosti za rad.
U najnovije vrijeme autogeni trening uao je u skupinu aktivnih autosugestivnih i osloba?aju?ih sustava vjebi. Primjenjuju ga i lije?nici, naj?e?e specijalizirani psihoterapeuti.
Iskustvo psihoterapeuta koji su, u lije?enju, primjenjivali metodu autogenog treninga govori da taj oblik komplementarne medicine dobro pomae kod ovisnosti (alkohol, puenje, droge), anoreksije i bulimije, tjeskobe, depresije, tuge, glavobolje, nesanice, raznih fobija, stresa, raznih trauma, gr?eva u mii?ima, problema s kraljenicom, astme, bronhitisa, povienog krvnog tlaka, probavnim smetnji, osjetljivih crijeva, pa ?ak i kod ekcema.
Autogeni trening osloba?a ?ovjeka negativnih emocija i poti?e stvaralatvo pojedinca u svrhu poboljanja vlastitog zdravlja. On pomae kod promjena na svim razinama tijela, uma, emocija i duha, to je istinska bit holisti?kog pristupa u lije?enju bolesti suvremenog ?ovjeka.
Osim toga, dobro je naglasiti, autogeni trening izvanredno je mo?no sredstvo prevencije koja moe sprije?iti nastajanje mnogih bolesti povezanih sa stresom - kao uzro?nikom.


                                                      *    *    *    *    *                          


kako prevladati fobije?  


    Svi ponekad osjecamo strah, ali uspinjati se stubitem sedam spratova jer se bojite uci u lift predstavlja neto sasvim drugo. Fobije a ima ih mnogo mogu se uz dobru motivaciju potpuno izlijeciti.

Bojite se pauka, ali ne zato to vam se gadi izgled tog kukca, vec zbog toga to od same pomisli na pauka u blizini osjetite toliku tjeskobu da niste sposobni kontrolisati se. Ni drugi vam se insekti ne svidaju ali to se ne da usporediti s uasom kojeg osjecate prema paucima. Taj strah je toliki, da prije nego to otvorite vrata vikendice u kojoj niste bili nekoliko mjeseci poaljete nekog kao prethodnicu da ukloni svu paucinu.
Fobija je oblik straha neproporcionalan stvarnosti, a osoba ne moe objasniti taj strah niti mu pronaci pravi uzrok. Strah je izvan njene kontrole pa nastoji izbjegavati objekt ili situaciju koja ga izaziva, iako zbog toga mora promijeniti svoj svakodnevni ivot.

Normalno i nenormalno

Svi ljudi pa i oni najhrabriji barem jedanput osjete strah,a osjecaju ga i ivotinje. To je zapravo samo bioloko prilagodavanje preivljavanju. Taj nam primitivni sistem pomae da izbjegnemo potencijalno opasne situacije, no takav normalan strah ne mijenja na svakodnevni ivot. Mnogi se ljudi boje aviona, ali se ipak ukrcavaju u njih. Osoba s fobijom prema letenju spremna je beskonacno dugo putovati vozom ili automobilom samo da ne mora uci u avion. Ponekad odbija privlacna zaposlenja ako ukljucuju letove avionom. Bijeg od okolnosti koje uzrokuju strah najocitiji je simptom fobije. No, kod odredenih fobija javljaju se i drugi fizioloki simptomi kada se oboljeli suoci sa nekom situacijom ili objektom koji izaziva fobiju: ubrzan puls, pojacano znojenje, drhtavica, suha usta, osjecaj mucnine, nesvjestice, oteano disanje...

Tri usadena straha

Zato se bojimo ba pauka ili letenja, pitaju se osobe oboljele od fobije. U odredenim slucajevima razlog je neki dogadaj iz prolosti, i tada je rijec o stecenom strahu. Ipak, nije uvijek tako. Postoje ljudi koji su se oduvijek bojali takora iako se nikad u ivotu nisu susreli s tim glodavcima.
Neki strucnjaci daju filogenetsko objanjenje: postoje strahovi koji su se usadili u ljudsku vrstu. Tako je strah od ivotinja samo uspomena u naim genima na strah kojeg su osjecali nai preci pred krvolocnim ivotinjama.Strah od tjelesne ozljede je atavizam straha od opasnosti skrivenih u prirodi. Naposlijetku, ovamo se ubrajaju i strah od odvajanja, zbog kojeg majke nikada ne ostavljaju svoju djecu same.
U svakom slucaju , strucnjaci pokuavaju pronaci rjeenje, a ne pretraivati prolost.

Kako se osloboditi fobije?

Prema miljenju nekih strucnjaka, najjednostavnije i najprikladnije je izlaganje situaciji ili objektu koji izaziva fobiju. Naravno, oboljeli ce na to teko pristati pa ga treba motivirati. Potrebno je uspostaviti hijerarhiju ciljeva. Na primjer, ako se radi o fobiji prema nekom insektu kao to je pauk, prvi cilj kojeg moete sebi postaviti je pogledati fotografiju tog kukca u nekoj knjizi. Kada uspijete pogledati te slike, a da vam se ne ubrza puls i ne pocnete se znojiti, ucinite sljedeci korak. Na primjer, gledajte pauka i u trodimenzionalnom prikazu kao to je pauk igracka. Naravno, konacni cilj je suociti se sa ivim paukom.

U provodenju ovog oblika lijecenja morate potivati sljedeca pravila:
- ne prelazite na sljedeci cilj s popisa sve dok niste sigurni da onaj kojeg upravo provodite ne izaziva u vama tjeskobu.
- Kada dostignete jedan cilj, ponovite ga nekoliko puta da ga potpuno usvojite.
- Ako ne moete sami gledati fotografije pauka, potraite pomoc prijatelja ili clana porodice.
- Istodobno uz izvodenje ovih vjebi, potraite razloge koji vas poticu da nastavite dalje.

Osobu sa fobijom treba posebno motivirati da se sama potrudi i preuzne odgovornost. Mora shvatiti prednosti koje proizilaze iz promjene stava.
Osoba koja nije u stanju sjesti u avion treba uvidjeti koliko je isplativo za samo jedan sat preci put koji drugim prevoznim sredstvima traje mnogo sati.

Je li izljecenje moguce
U 90 posto slicajeva fobije su izljecive. Cak iako se ne postigne potpuno izljecenje, poboljanje je vano i znacajno. Naalost, mnogi oboljeli ne obrate se za pomoc strucnjaku ili, vrlo cesto, to ucine kasno.

IME VAEG STRAHA

Pcele...................APIFOBIJA,
Voda....................HIDROFOBIJA,
Igle....................BELENOFOBIJA,
Visine..................AKROFOBIJA,
ivotinje...............ZOOFOBIJA,
Pauci...................ARAKNOFOBIJA,
Zmije...................OFIDOFOBIJA,
Bolest..................NOSOFOBIJA,
Otvoreni prostor........AGORAFOBIJA,
Zatvoreni prostor.......KLAUSTROFOBIJA,
Mikroorganizmi..........ESPERMETOFOBIJA,
Insekti.................ENTOMOFOBIJA,
More....................TALASOFOBIJA,
Mase....................OKLOFOBIJA,
Mrak....................NIKTOFOBIJA,
Ptice...................ORNITOFOBIJA,
Psi.....................KINOFOBIJA,
takori.................MURINOFOBIJA,
Krv.....................HEMAFOBIJA,
Samoca..................EREMOFOBIJA,
Prljavtina.............MIKOFOBIJA,
Letenje.................AEROFOBIJA,

AGORAFOBIJA- NAJCECA FOBIJA
To je vrlo cest oblik tjeskobnog poremecaja. U pitanju moe biti strah od otvorenih prostora ili strah od prostora ili situacija iz kojih je bijeg teak jer podrazumjeva kompromis. Kako se osoba boji napada panike i osjeca bespomocnost, na kraju se zatvara u kucu. Oboljeli od fobija najcece izbjegavaju odlaske daleko od kuce, liftove, avione, zatvorene prostore, mase ili otvorene prostore. Neki se mogu suociti sa situacijom koja izaziva fobiju, ali na racun teke uznemirenosti i brojnih simptoma.

NOVI LIJEK:virtualna stvarnost
Nove tehnologije mogu biti od vrlo velike pomoci u prevladavanju fobija. Udruenje americkih psihologa (APA) potvrdilo je da se metodama virtualne stvarnosti postiu izuzetno dobri rezultati. Koriste se supermoderni kompjuterski programi, uz upotrebu slualica, posebnog sjedita i platforme koja stvara zvukove. To je vie od igre, jer korisnici imaju osjecaj da se nalaze na licu mjesta. Mogu se naci u virtualnim avionima, virtualnim liftovima, na pjeackim mostovima iznad klanca i balkonima ako se boje visine... ...  3/30/2003

Edited by ebony, 16 February 2006 - 16:13 .


#3 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 16 February 2006 - 16:38

VJEBE DISANJA




Postoje dokazi da tjeskoba (anksioznost), napadi panike, stalna ili pretjerana zabrinutost, nemogu?nost oputenosti, pa ?ak i izostanak orgazma imaju veze s nepravilnim, uglavnom plitkim disanjem. Disanje se moe unaprijediti jogom i sli?nim tehnikama, na specijaliziranim te?ajevima te u nekim specijaliziranim bolni?kim odjelima za plu?ne bolesti.

Jedan od uzroka plitkog disanja je i pogrbljeno dranje dijafragma je pritisnuta, plu?a uvu?ena pa se ne koristi puni kapacitet plu?a. Ispravljanjem kraljenice i zabacivanjem ramena unatrag, plu?a i dijafragma se osloba?aju nepotrebnih pritisaka

Disanje je najlaki i najbri na?in osloba?anja od stresa. to ste manje pod stresom, bre i jednostavnije ?ete obavljati dnevne poslove i rjeavati sve probleme. Najvanije je udisati tako da se iskoristi puni kapacitet plu?a (iz trbuha) te izdisati dovoljno polako i koncentrirano da se sav zrak izbaci iz plu?a. Vjebe disanja moete prakticirati bilo kada i bilo gdje, jer postoje lagani i brzi na?ini vjebanja koje nitko ne?e opaziti (ako vi to ne elite).


Kad vas uzrujaju na poslu, umjesto pauze za kavu napravite pauzu za disanje

Najlake ?ete nau?iti pravilno disati i osjetiti razliku izme?u plitkog i punog, dubokog disanja maksimalnim kapacitetom plu?a tako da legnete na le?a ispruenih udova ili udobno sjednete i ispravite le?a.

1. Ruku (ispruenog dlana) poloite na trbuh.
2. Diite uobi?ajeno i uo?ite podie li se ruka i sputa.
3. Pravilno disanje je ono u kojem se ruka, tj. trbuh, podie kod udisaja (jer se dijafragma iri), a kod izdisaja sputa.
4. Kako biste postigli pravilno disanje, polako udahnite kroz nos i brojite do pet dok trbuhom njeno gurate ruku prema gore.
5. Zadrite dah tako?er broje?i do pet.
6. Polako izdahnite kroz usta, opet broje?i do pet, guraju?i trbuh rukom prema unutra.
7. Ponavljajte proces pet minuta.

Osjetite li laganu vrtoglavicu, paniku ili osje?aj kao da vam glava 'lebdi', ne brinite, to je normalno jer ve?ina ljudi ne die pravilno ovaj osje?aj posljedica je promijenjenog odnosa kisika i uglji?nog dioksida u mozgu, tj. u krvi. Osje?aj ?e nestati s vremenom, no nema potrebe da se neugodno osje?ate pa po?nite disati minutu ili dvije te postepeno produujte trajanje vjebe do pet minuta.


Svaki izlazak u prirodu iskoristite za svjesno, duboko disanje

Kad nau?ite disati duboko iz trbuha, predlaemo dvije vjebe jednu stoje?u, koju je najbolje raditi kod ku?e (nekim je ljudima neugodno da ih drugi gledaju dok vjebaju), a drugu moete neprimjetno odraditi bilo kada i bilo gdje:

VJEBA U STOJE?EM POLOAJU

1. Ustanite i duboko udahnite na na?in kako ste nau?ili sjede?i, ali bez ruke na trbuhu: ruke se nalaze uz tijelo pa ih lagano po?nite iriti prema gore, skroz dok se ne na?u paralelno iznad glave brojite do pet dok udiete i polako diete ruke.
2. Zadrite se u tom poloaju broje?i do pet.
3. Izdiite broje?i do pet, ali tako da ruke po?nete sputati (vra?ati u suprotnom smjeru), uz istovremeno sputanje gornjeg dijela tijela; brojite do pet, a zavrni poloaj bit ?e takav da glava, obje ruke i ?itav donji dio tijela vise prema tlu.
4. Ponovite udah diu?i se iz tog poloaja opet u uspravni s podignutim rukama, i tako najvie tri puta za po?etak, uz pove?anje za 1-2 udaha tjedno. Ovo je izrazito vano kako biste izbjegli vrtoglavicu i druge neugodne simptome.

Svi koji redovito meditiraju i/li vjebaju jogu, prakticiraju vjebe disanja, a ovu vjebu smatraju na?inom samoiscjeljivanja i dovo?enja organizma u ravnoteu.

#4 Sunshine

Sunshine

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 963 posts

Posted 16 February 2006 - 16:58

Ovo su jako dobri savjeti,.
Hvala Ebony!

#5 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 16 February 2006 - 17:05

View PostSunshine, on 16 Feb 2006, 04:58 PM, said:

Ovo su jako dobri savjeti,.
Hvala Ebony!

Nema na cemu, to radim kad sam jako nervozna, smiruje me jer mislim da radim nesto korisno. -_-/>

Vjezbe disanja je preporucio moj psihijatar za sprjecavanje napadaja, a ovdje su odlicno objasnjene.
Naci cu ja jos toga, kad pocnem kopat osjecam se kao cyber-hrcak... :dzukela:

#6 tonka

tonka

    CARICA

  • Admin
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 3,931 posts

Posted 16 February 2006 - 20:24

Ma Lidija sigurna sam da od tvoje snage ?e i ti mostovi popucati.
A ako i nemoe pjeke,pa ta,super je i biciklom.
Ja se gradskim prijevozom ne vozim godinu i neto i ba me briga,ionako ne proputam neto super.Moda samo puno smrada,guve,ivciranja..........ovako vjebam svoje noge,ponekad pjeke,ponekad biciklom.
I ba mi je to dovoljno....bolje nego one mrke face u autobusu.

#7 fazza

fazza

    Napredni član

  • Members
  • PipPipPip
  • 54 posts

Posted 16 February 2006 - 23:36

Super tekstovi i super saveti! http://www.depresija...tyle_emoticons/default/smile.png

Hvala mnogo ebony! :)/>

Sada sam suvishe umoran i mnogo me bole ochi da bih sve zapamtio, ali chim budem odmorniji
moracu sve ovo da nauchim na pamet. :)/>

Inache, pored anksioznog poremecaja imam i jako veliki strah od misheva i pacova. Pacova nikad
nisam uzivo video, a misheva sam se plashio i onda dok ih josh nisam video, a josh vishe se plashim
sad kad sam ih video kakvi su! :)/> Odvratni su mi i ne mogu ochima da ih vidim!

#8 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 02 March 2006 - 19:27

Evo jedan odlican link vezan uz SOCIJALNI ANKSIOZNI POREMECAJ ili ti SOCIJALNU FOBIJU




http://64.233.179.10...hr&ct=clnk&cd=5


Edited by ebony, 02 March 2006 - 19:43 .


#9 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 09 March 2006 - 16:56

Lista fobija, nazalost na engleskom... ali bome ih ima...

http://www.phobialist.com/

Pobjedite fobije:

http://www.triumphoverphobia.com/

jos malo o socijalnoj fobiji:

http://psychcentral....orders/sx35.htm


OPCENITO FOBIJE:

http://www.znanje.or...avnastrana2.htm

Edited by ebony, 12 March 2006 - 23:38 .


#10 zelenka

zelenka

    CARICA

  • Senior Members
  • PipPipPipPipPipPipPip
  • 1,757 posts

Posted 20 March 2006 - 14:34

SOCIJALNA FOBIJA:

http://www.rcpsych.a...cphob/index.asp

http://healthgate.pa.....0just shyness

#11 Lali

Lali

    Još malo pa MASTER

  • Members
  • PipPipPipPip
  • 166 posts

Posted 03 April 2006 - 13:25

Evo ovdje jedan zanimljiv post s jednog foruma o alternativnim metodama lijecenja:

Depresija je potisnuta agresija.
agresija koja je kao rezultat bijesa zbog neke frustriraju?e situacije, koju osoba ne zna izraziti na konstruktivan na?in pa je proguta, ili se boji izraziti vlastitu agresivnost da ne bi pretjerala (jer se boji vlastite agresivnosti, ne zna do kud bi to moglo dovesti)
Depresija je u vezi s odnosima s autoritetom, tj. s onim osobama koje su nam u ivotu zna?ile autoritet (u irem smilsu rije?i autoritet).

depresija spada u neuroze, pishi?ke bolesti (poreme?aje funkcioniranja) koji se mogu lije?iti lijekovima, psihoterapijim, i drugim alternativnim metodama.
to je vrlo rairena bolest, ali nije ba tako bezalena. Osoba u depresiji silno pati, i ta patnja je onemogu?ava da normalno izvrava svakodnevne aktivnosti.
Depresija je i bijeg, dobijanje u vremenu. Osoba koja depresira je u stanju nemo?i, pati, nema volje ni za to, ?ime sebi daje opravdanje za ne-poduzimanje odluka i ne-ostvarivanje akcija i koraka kojih se plai. Dok odga?a, osje?a sve ve?i bijes kojag opet ne izraava jer ga ne zna izraziti, pa tone u sve dublju depresiju. Ako je trenutna ivotna situacija takva da osoba stvarno i objektivno ne moe u?initi nita u svoju korist, nego ?eka neko bolje vrijeme, depresija je dobro opravdanje za to ?ekanje.
Depresija je i na?in da se iznudi panja i ljubav od osoba od kojih to o?ekujemo ali nam na neki normalan na?in to ne pruaju. Depresija je i na?in da se kazni onog koji je (po naem vi?enju) potaknuo nas da se osje?amo tako "povrije?eno", nesretno, bezvrijedno i bezvoljno. Depresivna osoba se klati izme?u osje?aja vlastite bezvijednosti i osje?aja sebe kao centra univerzuma okokoje bi se sve trebalo vrtiti.
Depresija je i poreme?aj ljubavi prema sebi, ljubavi prema drugima i poreme?aj primanja i davanja ljubavi. Depresivne osobe ?esto nemaju jasne pojmove to je ljubav a to mrnja, pa tako nerijetko potrebu da kontoliraju i upravljaju svijetom ne vide kao mrnju nego kao ljubav. Depresvac misli: Ako nije po mome, ubit ?u sebe jer ne valjam (tekim mislima, unutranjom patnjom, kanjavanjem sebe pretjeranim radom, samopovrje?ivanjem, dovo?enjem sebe u ponovnu situaciju koja ?e izazvati patnju)...za razliku od psihopate koji kae: ako nije po mome, ubit ?u te jer ti ne valja.
Moe se i re?i da je depresija posljedica toga to ne iskazujemo svoju isitnsku bit, ne zadovoljavamo svoje ljudske potrebe na na?in kako to odgovara naoj prirodi (karakteru), a niti se moemo prilagoditi, prihvatiti i pomiriti se s na?inom na kojeg u realnom ivotu iskazujemo i ostvarujemo sebe u svakodnevnom ivotu.

Ima raznih stupnjeva i raznih vrsti depresije. Razlikuju se od toga to ih izaziva, kako nastaju, to im je u korijenu, kako se manifestiraju itd. to se due ?eka sa zapo?injanjem lije?enja, to se depresija dublje ukorjenjuje.

U svakom slu?aju, depresivna osoba ne bi trebala eksperimentirati s raznim metodama, bezuspjeno isprobavati sad ovo sad ono, jer to moe samo poja?ati njezinu depresivnost i osje?aj nemo?i. Psihoterapija i psihoanaliza je jedina potvr?ena metoda koja dovodi do promjena strukturi li?nosti, tako da rjeava uzrok a ne posljedicu. Psihoterapija traje najmanje godinu dana do pet godina, to podrazumijeva tjedne razgovore u trajanju oko jedan sat. I psihoanaliza ima vie vrsti. Trenutno je popularna self-psihologija. U pishijatriji se depresija lije?i i medikamentima, to ovisi o tipu depresije, i o tipu terapije koji se provodi. "Obi?ni" depresivni ljudi se lako prilago?avaju psihoterapiji, dok oni s izraenom psihopatskom crtom to tee ili nikako ne uspijevaju, pa ?ete od takvih ljudi ?uti da su psihijatri budale i da nemaju pojma.
U novije vrijeme popularna je realitetna terapija koja za razliku od psihoterapije ne rjeava korijene problema u strukturi li?nosti (djetinjstvo i razvoj), nego pomae da se osoba sna?e u trenutnoj realnoj situaciji koja je za nju frustriraju?a, dakle pomae da se iza?e iz krize ali ne osigurava da se ponovno ne?e upasti u krizu zbog sli?nog problema. Traje kra?e i donosi bre rezultate., ponekad i u samo dva -tri razgovora.

Ako se krene homeopatski rjeavati depresiju, tada je potrebno vie puta mijenjati terapiju kako se otvaraju blokade, ali i uz homeopatiju bi dobro dola terapija razgovorom. Tako da ovaj tvoj opis samo jednog posjeta s intervjuom ne bi mogao biti homeopatski pristup.

Energeti?ari rjeavaju blokirani bijes na svoj na?in, ali bez korjenite promjene ponaanja, na?ina razmiljanja i reagiranja, depresija se ne?e do kraja izlije?iti, nego ?e se vra?ati. Zato je uz ispuhavanje bijesa nuan i rad na sebi, a to zna?i na spoznavanju sebe, svoje biti i na rjeavanu ego-obrana koje su i dovele do problema s depresijom.

Vaan korak je i predavanje terapeutu i povjerenje u terapeuta. Kad se netko ne moe nikako s povjerenjem prepustiti, to ukazuje na jake strahove, traume, neugodna iskustva ali i na narcizam.

Hormon dobrog raspoloenja, serotonin, lu?i se u mozgu za vrijeme fizi?kih sktivnosti. to moe pomo?i izlasku iz trenutnog loeg stanja. Izaziva ga i uzimanje ?okolade..hehe..ali bolje nemoj s tim pretjerivati..
Jedino preoblem je kad je osoba u dubljem stanju, ne moe se odlu?iti baviti fizi?kim aktivnostima. Mogu pomo?i i "transcedenttalne" aktivnosti, ako je to kalki nazvao. Prepostavljam da je mislio na mediteciju i te stvari. Meditacija ?e pomo?i smirivanju i oputanju psihi?ke i mii?ne napetosti.


Moj savjet autoru teme: idi lije?niku, nemoj ?ekati...U alternativi odaberi jedan tip terapije i jednog terapeuta i toga se dri. Depresija se ne lije?i preko no?i.


http://www.galaksija...er=asc&start=20


I jos...

Problem je sa meditacijom sto kod nekih slucajeva izaziva jos vecu depresiju jer tokom meditiranja pocinje da izlazi materijal iz podsvijesnog ili pak nesvjesnog pa se osoba jos vise uznemiri.
Ljudima sa nekim depresivnim ispoljavanjem gdje imaju problem da normalno funkcionisu ne bih nikada preporucila meditaciju dok se ne dovedu u stanje da kontrolisu barem svoj svjestan Um.
Sve zavisi koliko je osoba potonula u to stanje jer ima ljudi koji ne mogu da razluce stvari koje dolaze iz svjesnog a koje iz nesvjesnog.
Dobar psihoterapeut koji zna da radi sa podsvjsnim umom i koji ne naginje da odmah prepisuje lijekove moze vjerojatno pomoci osobi koja je spremna da suradjuje. Nazalost vecina psihijatara idu linijom manjeg otpora pa im je prepisivanje lijekova koje je Galaksija naveo prva stvar.
Ja sam se zaprepastila koliko je ljudi koje poznajem bar jednom u zivotu uzimalo neke od antidepresanata.
Uvijek je korijen depresije negdje u podsvijesnom ili dijelu nesvjesnog za ciji sadrzaj vecina nas nezna.
Imaju odredjene metode gdje terapeut pokusava da prica sa podsvjesnim dijelom pacijenta i tako da dodje do uzroka psiholoskih problema ako je pacijent u stanju da se suoci sa tim i da se ne boji istine o sebi.Naravno ne radi se ni o kakvoj hipnozi, pacijent je budan i aktivno ucestvuje.
Recimo Got kaze , depresija mi je saputnik, umjesto da kaze , depresija je strani element koji cu otkloniti. Drugo, depresija mu se javlja uvijek u odredjenim situacijama, kada treba nesto da zavrsi u kratkom vremenu.
To je znaci model koji se aktivira uvijek na isti nacin i mi mu damo energiju. Ako znas da je tako onda se zapitaj zasto moras nesto da uradis u kratkom roku, je li problem ako i ne uradis, da li se bojis neuspjeha, zasto tako razmisljas, kad je pocelo, imali nesto u djetinjstvu sto je dovelo do uzroka da se taj model ispolji. Recimo djeca koja su imala jako stroge roditelje koji su od njih puno ocekivali kad odrastu tesko im pada nespjeh jer se ponovo osjecaju kao mala djeca koja stoje ispred roditelja.
Djeca koja su imala neko traumaticno djetinjstvo da bi opstala u takvom okruzenju morala su izgraditi neki model da prezive.
Taj model poslije u zivotu uzima ulogu kontrolora koji hoce da sve kontrolise ali sa Umom malog dijeteta pa otuda neki ljudi zapadaju u razne strahove ili konstantnu zabrinutost ako osjecaju da situacija nije pod potpunom kontrolom.
Djeca koja nisu imala dovoljno ljubavi u djetinjstvu nesvjesno traze tu ljubav kad odrastu ali obicno da pogresan nacin, kroz oci malog razmazenog djeteta i posto je ne dobiju nastaju problemi.
Neko i formira neku masku grubosti , gdje se osoba pravi da je "cool" a u sustini nedostaje joj ljubav.
Sve sto se desava u djetinjstvu ostaje zapisano u podsvijesti i ti modeli koji se formiraju pod raznim uticajima poslije diktiraju zivot svakog od nas dok se jednom ne probudimo i vidimo da nas kontrolisu sjenke a nas nigdje nema.
Sa energetske strane mozda je tesko razumjeti ali to su kao neki energetski entiteti koji crpe energiju, ako jednom prestanu da se hrane , tako ce da i nestanu.
Naravno treba ih prvo identificirati.
Svi smo mi puni maski i sjenki iza kojih skrivamo nesto sto ne zelimo priznati o sebi , nema savrsene osobe , samo neki mozda drugacije to ispoljavaju.
Depresija moze biti prilika i da se izadje iz zatvorenog kruga i da promjenis zivot na bolje.
Onaj ko nema padove, nema ni uspone, samo je pitanje hoces li se pogledati onakvim kakvim si ili ces cio zivot nositi sa sobom sjenke onakvim kakvim bi zelio da te drugi vide ili da sebe vidis.
Treba na vrijeme reagovati , prije nego se dodje u stanje da ne mozes normalno zivjeti a nazalost ni okolina vrlo cesto nema razumijevanje za ljude sa takvim problemima.
Ne treba se ni stidjeti otvoriti dusu nekome ko ti je blizak i to nekada moze biti najbolja psihoterapija.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users