Jump to content
Depresija Forum

Ovca

Members
  • Content Count

    1,382
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

About Ovca

  • Rank
    CAR
  1. PreplaÅ¡enost, tjeskoba ili zabrinutost nisu rijetki. Anksioznost (strah, zabrinutost, tjeskoba) bolno je stanje bespomoćnosti i nezaÅ¡tićenosti. To je stanje napetosti, zabrinutosti, oÄekivanja da će se neÅ¡to straÅ¡no dogoditi. Anksiozna osoba nije svjesna otkuda dolazi to nelagodno stanje i napetost. Anksiozna reakcija pokuÅ¡aj je da se anksioznost i napetost oslobode putem tijela. Zbog toga je anksioznost praćena simptomima opterećenja voljne muskulature, povećanom aktivnošću autonomnog živÄanog sustava, povećanom manifestacijom pojedinih organa ili pojedinih sustava u tijelu. Prema intenzitetu, možemo razlikovati sljedeće oblike anksioznosti: 1. kroniÄna anksiozna reakcija - to je nelagodno stanje, difuzno i generalizirano, manje ili viÅ¡e kontinuirano, može trajati dugo vremena; 2. anksiozni atak akutna je epizoda nelagodnog stanja napetosti, koja najjaÄe pogaÄ‘a unutarnje organe, osobito kardiovaskularni, respiratorni i gastrointestinalni sustav; 3. paniÄna reakcija izrazito je teÅ¡ki anksiozni atak; mnogi autori shvaÄaju anksioznost i strah kao sinonim. Drugi, opet, ukazuju na razliku meÄ‘u njima po tome Å¡to su za strah karakteristiÄni realna opasnost i specifiÄni objekt, dok je anksioznost difuzna i nerealistiÄna. Simptomi anksioznosti Opći fenomeni Anksioznost se oÄituje osjećajen neugode, unutraÅ¡nje afektivne napetosti ili iÅ¡Äekivanjem prijeteće pogibelji. Praćena je povećanim tonusom muskulature Å¡to se oÄituje kroz facijalnu ekspresiju i stav tijela tjeskobne osobe te teÅ¡koćama u opuÅ¡tanju. KarakteristiÄan je stav tjeskobe osobe koja sjedi na rubu stolca spremna da skoÄi i reagira na najmanji Å¡um. Uz napetost muskulature prisutan je tremor ekstremiteta, zjenice su proÅ¡irene, kapci su raÅ¡ireni ("u strahu su velike oÄi"), osoba stalno vlaži usne zbog njihove suhoće, krÅ¡i ruke, trlja lice, gricka nokte, Äupa kosu. PsiholoÅ¡ki fenomeni Anksioznost ili tjeskoba je veoma neugodno subjektivno proživljavanje u kojemu Äovjek nije svjestan ni izvora ni objekta svog straha, ona predstavlja anticipaciju nesnosnog stanja preplavljenosti vanjskim i unutarnjim silama. Osjećaj anksioznosti, usporedo s tjelesnim smetnjama, obuzima Äovjeka u cjelini. Karakteriziran je slobodno lebdećim strahom, strahom koji preplavljuje osobu, kao da ga potpuno obuzima i da strah lebdi u njemu, a pri tome ne zna odakle strah dolazi i zbog Äega se javio. StraÅ¡ljivo isÄekivanje je vrlo kompleksno subjektivno doživljavanje tjeskobe, koje je teÅ¡ko precizno opisati. Osobe koje doživljavaju takav oblik straha opisuju ga kao osjećaj obuzetosti nekom strepnjom da će se dogoditi neÅ¡to loÅ¡e, neka neugoda, nesreća, bilo njima, ili njihovim bližnjima. Strepnja koja se zlosutno nadvija nad njih, ne mogu je se osloboditi niti je odagnati, a izrazito je muÄna i neugodna i potpuno ih paralizira. Osjećajem općeg ili difuznog straha koji se takoÄ‘er javlja, najbolje se može opisati kao "potpuna preokupiranost strahom" Tjeskobne osobe opisuju to stanje kao osjećaj potpune paraliziranosti, bespomoćnosti, obeshrabrenosti, osjećajem da ne vladaju situacijom nego da se život "dogaÄ‘a mimo njih". Tjelesni fenomeni Somatizirana anksioznost je oblik anksioznog reagiranja koji se oÄituje nizom tjelesnih simptoma u raznim sustavima u organizmu, Äija pojava, u pravilu, znatno ublažava doživljavanje anksioznosti ili ih potpuno otklanja. Takav tip manifestacija anksioznosti nerazdvojni je pratilac anksioznog naÄina reagiranja, jer je poznato da su intenzivna doživljavanja anksioznosti uvijek praćena i tjelesnim fizioloÅ¡ko-biokemijskim promjenama u organizmu. Tjelesna izražavanja anksioznosti mogu biti općenita ili ograniÄena na pojedine organe i sustave: kardiovaskularni, respiratorni, gastrointestinalni, urogenitalni, na koži, na osjetilima itd. U nastavku su navedeni najÄešći oblici tjelesnog oÄitovanja anksioznosti. Kardiovaskularni sustav: NajÄešća oÄitovanja u kardiovaskularnom sistemu u vezi su s radom srca. To su palpitacije, tahikardija i prekordijalni bolovi. Uz to susreću se i vazokonstriktivne ili kongestivne krize koje mogu biti općenite ili lokalizirane na licu, prstima, udovima i sl. Respiratorni sustav: U tom se sustavu najÄešće javlja dispneja, koja može biti razliÄita po obliku i intenzitetu, poÄev od lakih blokada respiracije, preko astmatiformnih nastupa, do burnih kriza bronhijalne astme. Nastupi kaÅ¡lja, Å¡tucanja, zijevanja, disforiÄne i afoniÄne krize ostala su somatska oÄitovanja anksioznosti koja se viÄ‘aju u diÅ¡nome sustavu. Gastrointestinalni sustav: U tom su sustavu najÄešći simptomi i znaci muÄnina, povraćanje, gastriÄni i intestinalni grÄevi praćeni bolovima, tenezmima, dijarejom; zatim ptijalizam ili suhoća ustiju, paroksizmi gladi ili žeÄi itd. Urinarni sustav: NajÄešća somatska oÄitovanja anksioznosti u urinarnom sustavu su polaksiurija, poliurija, vezikalni tenezmi, strangurije. Neuromuskularni sustav: Krize drhtanja, koje predstavlja najznaÄajniju manifestaciju anksioznosti u spomenutome sustavu, mogu biti veoma izražene i mogu zahvaÄati cijelo tijelo. Uz to, susreću se i fascikularni i fibrilarni trzaji miÅ¡ića i bolne pseudoreumatiÄne krize. Senzorium i senzibilitet: U skupinu senzitivnih i senzoriÄnih poremećaja koji prate anksioznost ubrjaju se hiperestezije, parestezije, krize svraba, sijevajuÄi bolovi, zujanje u uÅ¡ima, poremećaji vida, nastupi vrtoglavice koji su prema miÅ¡ljenju mnogih autora najvažniji simptomi anksioznosti. Prevladavanje anksoznosti Anksioznost se može prevladati provoÄ‘enjem pozitivnih misli, osjećaja i ponaÅ¡anja na nekoliko razina. Duboka anksioznost zahtjeva rad na svim razinama. U sluÄaju povremene anksioznosti, osoba se može usredotoÄiti na samo nekoliko razina. Tjelesna razina Na tjelesnoj razini se prevladavaju psihiÄke tegobe uzrokovane tjelesnim naprezanjem, premorom, te pogreÅ¡nom prehranom. · Duboko disanje · Tehnike opuÅ¡tanja: opuÅ¡tanje miÅ¡ića, meditacija. · Redovito vježbanje, npr. aerobik, Å¡etnje, bicikl. · Izostavljanje iz prehrane stimulansa i sastojaka koji opterećuju organizam, kao Å¡to je pretrejerano uzimanje kofeina, Å¡ećera, nikotina, soli i alkohola. Emotivna razina Zdravo stajaliÅ¡te prema vlastitim osjećajima smanjuje anksioznost. · Ne zanemarivati svoje osjećaje. · NauÄiti se prepoznavati svoje osjećaje. · Izraziti svoje osjećaje. Ne povrijediti sebe da bi se poÅ¡tedjeli osjećaji drugog. · Ne susprezati srditost po svaku cijenu. Mentalna razina NaÄin na koji sebi tumaÄite okolnosti odreÄ‘uje vaÅ¡e osjećaje i ponaÅ¡anje u tim okolnostima. Anksioznost se Äesto može prevladati pozitivnijim razlaganjem okolnosti. · Ne upuÅ¡tajte se u beskrajne labirinte misli "Å¡to će biti ako bude" u kojima prevladavaju najgori mogući rezultati prije nego Å¡to se uopće suoÄite s okolnostima. · Ne procjenjute niti rasuÄ‘ujte na nakritiÄniji mogući naÄin. · Ne koristite ideal savrÅ¡enstva kao mjeru koliko ste sami dobri u neÄemu. · Ako ne možete promijeniti okolnosti ne znaÄi da ne možete ni s Äim pridonijeti. · Ne brinite se previÅ¡e Å¡to drugi govore ili misle o vama Literatura: Medicinski fakultet/psihijatrija dr. med. Vesna VuÄiÄević
×
×
  • Create New...