Jump to content
Depresija Forum

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

dRiFtEr

ANKSIOZNOST - DEFINICIJA

Recommended Posts

Tjeskoba (anksioznost)

 

 

Definicija

Stanje koje se oÄituje osjećajem tjeskobe, ustraÅ¡enosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutraÅ¡nji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Anksioznost je najÄešće nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu.

 

Svako povremeno iskusi osjećaj tjeskobe. U stvari, nemogućnost doživljavanja tjeskobe može biti znak ozbiljnog problema. Živimo u svijetu rizika i tjeskoba je jedan od naÄina kojeg naÅ¡e tijelo koristi da pomogne umu u prepoznavanju opasnosti.

Kao i kod većine mentalnih bolesti, sama pojava nekog simptoma ,odnosno psiholoÅ¡kog stanja nije problem, već je problem u kojem se stupnju on javlja, tj. koliko ometa normalan naÄin života.

 

Koji su simptomi

Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste: opća tjeskoba, fobije, i paniÄni poremećaj. Ako postoji neka posebno teÅ¡ka i problematiÄna situacija na poslu ili kod kuće, stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života- i tako stvoriti tjeskobu.

SliÄno, osoba koja je iskusila vrlo zastraÅ¡ujuću situaciju može takoÄ‘er ponijeti strah u svakodnevni život. Ovaj je problem poznat kao post traumatski stresni poremećaj (PTSP). Iako je to mala utjeha za patnje koje osoba proživljava, oni barem mogu identificirati uzrok neugodnih emocija koje proživljavaju.

 

Izgled da emocionalna previranja koja imaju izvor u tjeskobi vode svoj poseban život. Neki psihijatri ovo nazivaju slobodno lebdeća tjeskoba ("free floating anxiety").

 

Za razliku od fobija ili panike, kod osjećaja opće tjeskobe tjeskobnoj osobi nije uvijek jasno zbog Äega ona osjeća tu tjeskobu- oni jednostavno imaju osjećaj tjeskobe cijelo vrijeme. Kad ne postoji nekakav prepoznatljivi uzrok, osobe Äesto postanu tjeskobne zbog toga Å¡to su tjeskobne cijelo vrijeme! Tako tjeskoba poÄinje hraniti samu sebe i nastaje zaÄarani krug.

 

Osobe koje pate od tjeskobe Äesto mogu naći sljedeće simptome:

-lako gube strpljenje

-imaju poteškoća s koncentracijom

-oÄekuju najgori mogući ishod neke situacije

-stalno misle o najgorem mogućem ishodu

-imaju poteškoća sa spavanjem

-postaju depresivni

-postaju preokupirani oko neke stvari, ili postanu opsesivni.

 

Ovi psihiÄki simptomi mogu dovesti ili mogu biti praćeni fiziÄkim simptomima:

-pojaÄani osjećaj žeÄ‘i

-nervozni "trbuh"

-puštanje vjetrova

-uÄestalo mokrenje

-nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju

-stezanje u prsima

-periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)

-bolovi u mišićima

-glavobolje

-smetenost

-tremor

-ženama mogu izostati menstruacije ili mogu biti jako bolne.

 

Veza izmeÄ‘u fiziÄkih i psihiÄkih simptoma može stvoriti zaÄarani krug kojeg može zapoÄeti neki simptom bilo kada.

 

U panici, tjeskoba brzo progredira u krizu. Kod opće tjeskobe, bolesnici Äesto uspijevaju držati stvari pod kontrolom, dok se krug i dalje nastavlja. Napor nastojanja da se stvari zadrže pod kontrolom je samo po sebi jako stresno- i tako može dodati ulje na vatru. To je jedan od naÄina kako neke osobe poÄinju osjećati tjeskobu zbog svoje tjeskobe, Å¡to joÅ¡ viÅ¡e pojaÄava problem.

 

Koliko je vjerojatno da imam ovaj poremećaj?

Od skoro 100% ljudi koji iskuse tjeskobu, tijekom godine 5% ljudi će osjetiti opću tjeskobu, dovoljno ozbiljnu da ometa njihov normalan naÄin življenja. Većina tih ljudi neće zatražiti profesionalnu pomoć.

 

Å to mogu uÄiniti da pomognem sebi?

Prvi korak je nastojati razumjeti kako nastaje tjeskoba. Tjeskoba je kombinacija tjelesnih i psihiÄkih simptoma. One su dio reakcije koju psiholozi nazivaju "bori se ili bježi" (engl.: fight or flight). Kada je tijelo pod nekom prijetnjom ono se instinktivno automatski priprema za borbu, ili da se obrani ili da jednostavno pobjegne od opasne situacije.

 

Opuštanje

Da bi se mogli suoÄiti s tjeskobom prvo se mora razbiti zaÄarani krug. Jedan od naÄina je smanjiti stupanj fiziÄkih manifestacija prakticirajući razliÄite relaksacijske tehnike. OpuÅ¡tanje neće istog trenutka rijeÅ¡iti probleme. To je vjeÅ¡tina koja se mora iznova uÄiti, i kao kod svake vjeÅ¡tine , stjeÄe se samo kroz dugotrajnu i upornu vježbu.

 

Tjelesna vježba

Druga strategija olakÅ¡avanja fiziÄkih simptoma zaÄaranog kruga je "aerobno" vježbanje. To se odnosi na hodanje, trÄanje, odnosno na svaku fiziÄku aktivnost koja ubrzava makar i malo rad srca.

Vježbanje srÄanog miÅ¡ića će uÄiniti taj miÅ¡ić snažnijim, i stoga manje podložnim iznenadnim nastupima uzlupanosti Å¡to zna biti vrlo neugodno . Vježbanje takoÄ‘er može pomoći osloboditi tijelo nekih napetosti koje se nakupljaju i koje mogu biti hrana za tjeskobu.

 

Dijeta

Kofein je prisutan u mnogim osvježavajućim pićima, a ne samo u kavi i Äaju kao se misli. Poželjno je izbjegavanje napitaka koje sadržavaju kofein, koliko je god to moguće, jer on samo može zapoÄeti zaÄarani krug. On ima uÄinak na srce, ubrzava ga, tjera na mokrenje, Å¡to su mogući znakovi opće tjeskobe. TakoÄ‘er, on može ometati normalan san, joÅ¡ jedan znak tjeskobe.

Ako ste umorni, teže ćete kontrolirati vaše emocije i vjerojatno ćete osjetiti tjeskobu. Pokušavanje rješavanja problema premorenosti kofeinom samo će pogoršati stvari.

 

Recite "ne"!

Ovo može biti najbolja terapija. Jednostavno preuzeti na sebe mnogo obaveza, ne misleći kako će ih biti teško riješiti. Možete se naći u situaciji da shvatite da imate previše zadaća. Često, samo jedna stvar ne uzrokuje tjeskobu. Ali kako naguravamo obaveze u naš život, svakom novom zadaćom postajemo sve tjeskobniji i tjeskobniji.

Anksioznost tako može rasti do toÄke kada "pucamo po Å¡avovima". Jednako je loÅ¡e osjećati malo tjeskobe za puno svari, ili osjećati puno tjeskobe za jednu stvar.

 

Pratite svoje misli i osjećaje

Ponekad je korisno misliti o tjeskobi na isti naÄin na koji astmatiÄari misle o svom disanju. Svi mi diÅ¡emo, kao Å¡to svi mi osjećamo tjeskobu u nekoj toÄki naÅ¡eg života. Kao Å¡to astmatiÄari kontroliraju redovito svoja pluća, tako bi bilo korisno provjeravati stupanj svoje tjeskobe redovito. Ovo se može raditi posebnim tehnikama, odnosno vjeÅ¡tinama uoÄavanja problema prije no Å¡to oni narastu i postanu nerjeÅ¡ivi.

 

Profesionalna pomoć

Za neke osobe, razvijanje mogućnosti da sami rjeÅ¡avaju i suoÄe se s problemima biti će moguće tek uz pomoć struÄnjaka. Prva osoba kojoj se morate obratiti je vaÅ¡ obiteljski lijeÄnik, ili podruÄni lijeÄnik opće prakse.

ÄŒesto se osobe mogu dobro nositi s ovim poremećajem, ako u poÄetku uzimaju lijekove. Glavna skupina lijekova koji se koriste jesu benzodijazepini, vrlo uÄinkoviti, ali uz prijetnju navikavanja. Ne bi se smjeli uzimati viÅ¡e od mjesec dana. Prostor koji oni stvaraju zna Äesto biti dovoljan da osoba doÄ‘e sebi i poÄne se suoÄavati s problemom.

 

Ako problem ustraje, možda bude potrebno obratiti se psihijatru ili kliniÄkom psihologu. Uz to, možda bude potrebno uzimati antidepresive, i obratiti pažnju na cjelokupni kontekst života pogoÄ‘ene osobe, Å¡to se odnosi na njene prijateljske i ljubavne veze, obiteljski život , samopouzdanje i životna oÄekivanja te osobe.

Share this post


Link to post
Guest
This topic is now closed to further replies.

×
×
  • Create New...