Jump to content
Depresija Forum
dRiFtEr

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ (OKP/OCD)

Recommended Posts

Opsesivno-kompulzivna neuroza (prisilna neuroza)

 

Definicija

Prisilnu neurozu oblikuje posebna organizacija karaktera (prisilni karakter) i ponavljajuće prisilne misli i radnje, koje se doživljavaju kao nametnute, a kojima se bolesnik ne može suprotstaviti.

Bolest se poÄinje razvijati već u djetinjstvu, ali se najÄešće javlja izmeÄ‘u 20 i 30 godine života

 

U osnovi prisilne neuroze leži prisilni karakter oboljelog kojeg karakteriziraju samokontrola i pre-skrupuloznost, sumnjiÄavost, rigidnost i perfekcionizam u obavljanju poslova i ponaÅ¡anja, emocionalna hladnoća i distanciranost, sumnjiÄavost, manjak maÅ¡tovitosti, smisla za rizik, pa i manjak kreativnosti.

 

Kako nastaje ovaj poremećaj?

Prema miÅ¡ljenjima psihoanalitiÄara, tijekom života, kada treba realizirati vlastite seksualne poticaje, osoba sa problemima u psihofiziÄkom razvoju i fiksacijama iz analno-sadistiÄkog stupnja zapada u konfliktne situacije iz kojih se raÄ‘a strah. Da bi neutralizira takav strah, osoba poÄinje s regresivnim ponaÅ¡anjem. Strah se konaÄno, psihiÄkim mehanizmima pretvara u prisilne simptome.

 

Možda Äudno zvuÄi-ali tek nas nekolicina ima potpunu kontrolu nad vlastitim mislima.

Većina ljudi je doživjela iskustvo kad zna da je neÅ¡to napravila - zakljuÄala vrata od kuće, zatvorila plin-ali ipak nakon toga dvoje da li su to zaista napravili. Nekada, može biti potrebno da se iznova provjeri ono za Å¡to znate da ste napravili, da bi ste mogli dalje nastaviti dan i poÄeti misliti o neÄem drugom.

 

Kad se zna koliko Äesto osobe s poremećajem tjeskobe i depresije gube kontrolu nad svojim negativnim mislima- nije toliko Äudo da mogu postojati stanja kad se gubi kontrola nad nekim drugim misaonim sadržajima.

 

Mnogi od nas imaju svoje male rituale, Äesto s razlogom da rutina pomogne u sprjeÄavanju zaboravljivosti. Ali ponekad poprime svoj poseban tijek- uvijek zakljuÄavanje vrata na poseban naÄin, ili serviranje hrane na poseban naÄin. Za neke ljude, ovakvi rituali mogu izmaći kontroli i njihovim životima ovlada stalna briga o malim stvarima i potreba za izvoÄ‘enjem beskrajnih ritualnih radnji.

 

Koji su simptomi?

NajÄešći prisilni poticaji povezani s provjeravanjem i brojenjem: oni stalno provjeravaju ono Å¡to Äine, ili pak broje i raÄunaju do iscrpljenja ili dok ne zadovolje "magiÄni broj puta".

Korisno je odvojeno promatrati opsesivne i kompulzivne poremećaje. Kod opsesije simptomi ukljuÄuju napadne i ometajuće

 

-rijeÄi

-ideje

-neodluÄnosti

-prizore

-sumnje.

 

Osoba prepoznaje da oblik ovakvih misli dolazi iz njenog vlastitog uma, i želi ih sprijeÄiti- ali nije u mogućnosti. Opsesije mogu biti vrlo ružne naravi-seksualne, nasilne, bogohulne- i u sukobu s moralnim standardima bolesne osobe.

 

Kompulzije su Äesto radnje koje rezultiraju kao posljedica postojanja opsesije, i jedan od rijetkih naÄina kojima osoba može reagirati na svoje misli.

 

Neuspjeh u formiranju kompulzija Äesto dovodi do teÅ¡ke tjeskobe ili panike- dok življenje prema ritualima Äesto dovodi do depresije. Mnoge osobe s ovim problemima žive dugo godina bez traženja pomoći. Vrste kompulzija koje osobe iskuse jesu:

 

-ritualne radnje- izvođenje radnji po posebnom redoslijedu ili u ponavljanom broju puta

-Äišćenje

-provjeravanje već završenih i obavljenih radnji

-ureÄ‘ivanje i slaganje npr. namjeÅ¡taja na poseban naÄin.

 

Kompulzije mogu poprimiti mnoge oblike, a gore nabrojeni primjeri pokazuju samo najÄešće oblike.

 

Koliko je Äest poremećaj?

Tijekom jedne godine 2/1000 osoba će imati epizode opsesivno-kompulzivnog poremećaja- tijekom životnog vijeka 2-3/100 osoba će se susresti s ovim poremećajem.

 

 

Kako možemo pomoći sami sebi?

Ovaj poremećaj ima izvoriÅ¡te u mislima, a te misli Äesto izazivaju tjeskobu, stoga su upravo misli mjesto gdje treba poÄeti s potragom za problemima.

Pratiti svoje misli i prakticirati opuÅ¡tanje može biti dobar put ka obraÄunavaju s opsesijama i kompulzijama. Razvijanje tehnika opuÅ¡tanja, i identificiranja kad se i u kojim situacijama javljaju problematiÄne misli i kako su one jake- može biti dobar poÄetak "desenzibilizacije".

 

Za poÄetak, poÄnite s predoÄavanjem situacija gdje ne iskazujete kompulzivno ponaÅ¡anje. Ocijenite stupanj tjeskobe koji osjećate i pokuÅ¡ajte se suoÄiti s njima tehnikama relaksacije i opuÅ¡tanja. Nastavite vježbati dok vaÅ¡a tjeskoba nije pod kontrolom kad se zamiÅ¡ljate da ne izvodite kompulzivne radnje.

 

Sljedeći korak je sve to ponoviti u stvarnoj situaciji-možda izvodeÄi svoj ritual jedanput manje, ili priÄekati 30 sekundi dok se ne manifestira kompulzivna radnja. Opet pokuÅ¡ajte s tehnikama opuÅ¡tanje da bi se lakÅ¡e suoÄili s tjeskobom. Za mnoge osobe, ovako postupni napredak omogućuje na kraju potpuno prevladavanje problema.

 

Prije nego sami pokuÅ¡ate ovakav program obrate se psihijatru za savjet ili za korisnu priruÄnu literatu koja će vam olakÅ¡ati vaÅ¡e napore u borbi protiv vaÅ¡eg problema.

 

Ako se pokaže da niste sposobni sami se nositi s problemom i da ne možete sami sebi pomoći, jedan ste od mnogih- i ne ostaje mnogo mogućnosti ni profesionalcima da vam pomognu.

 

Kakva profesionalna pomoć je na raspolaganju?

U posljednji 10 godina, prognoze osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem znatno se poboljšala.

 

Postoje dva glavna pristupa lijeÄenja ovog poremećaja, Äesto se koriste u kombinaciji. Prva metoda je kognitivna bihevioristiÄka terapija (gore navedene vježbe i postupci su uzeti iz ovog pristupa lijeÄenju). Neki će ipak morati potražiti pomoć profesionalca, psihijatra, za potporu, savijte i ohrabrenje. Oni bi takoÄ‘er mogli zatrebati lijeÄenje tjeskobe i depresije koji se mogu javiti kad se opsesivni poremećaj ne uspije izlijeÄiti.

 

Drugi je pristup uzimanje lijekova, Äesto u obliku jednog od antidepresiva koji djeluje na kemijske reakcije u naÅ¡em mozgu, ovdje na spoj serotonin. Vjeruje se da ovaj spoj, tzv. neurotransmiter može imati ulogu u opsesivnim poremećajima, kompulzijama, kao u i u depresiji.

Share this post


Link to post

Opsesivno-kompulzivni poremećaj)

 

 

Što je obuzeto prisilni poremećaj ?

 

Obuzeto prisilni poremećaj (OPP) karakterizira prisutstvo ponavljajućih, obuzetih (opsesivnih) misli, na primijer strah od zaraze i prisilnih (kompulzivnih) radnji ili rituala, kao što je prekomjerno pranje ruku. Izvršavenjem prisilne radnje ili rituala smanjuju se napetost i tjeskoba uzrokovane prisilnim mislima.

Ljudi s OPP-om obiÄno prepoznaju da su njihove obuzete misli i prisilne radnje iracionalne. Doživljavaju ih kao strane i nametnute, ali ih ne mogu kontrolirati ili im se oduprijeti.

Prisilne radnje oduzimaju mnogo vremena i mogu znaÄajno utjecati na vaÅ¡e svakodnevne aktivnosti i naruÅ¡iti vam socijalno i obiteljsko funkcioniranje. MeÄ‘utim, neizvoÄ‘enje prisilne radnje ilil rituala uzrokuje povećanje anksioznosti.

Nekada se vjerovalo da je OPP vrlo rijedak tip poremećaja, no danas je poznato da se OPP pojavljuju u jednog do dva Äovjeka na njih 100 i obiÄno zapoÄinje u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji. S jednakom se uÄestalošću pojavljuje u muÅ¡karaca i žena. TakoÄ‘er, na pojavnost ne utjeÄe rasa ni socio-ekonomski status.

 

Neke od najÄešćih obuzetih misli su:

- strahovanje od zaraze neÄistoćom ili zaraznim klicama

- strahovanje od moguće pogreške

- strah od javnog nastupa ili sramote

- potreba za stalnim odobravanjem

- prekomjerna zaokupljenost simetrijom i određenim redom stvari

- zabrinutost zbog zamiÅ¡ljanja nastranih i neuobiÄajenih seksualnih odnosa ili scena

- agresivni prisilni impulsi

- prekomjerna zabrinutost zbog stvari za koje normalno znate da se ne trebate brinuti

 

Neke od najÄešćih prisilnih radnji ili rituala su:

- provjeravanje, primjerice jesu li vrata zakljuÄana

- odbijanje rukovanje ili hvatanja kvaka

- opetovano pranje ili tuširanje

- neprestano brojanje tijekom izvođenja aktivnosti

- stalno preslagivanje stvari na odreÄ‘en naÄin

- neprestano raÄunanje

- ponavljenje nekog zadatka odrađeni broj puta

- skupljanje ili Äuvanje stvari bez odreÄ‘enog razloga

- ponavljano mjerenje

 

Å to uzrokuje OPP ?

 

Postoji nekoliko pretpostavki o uzroku OPP-a. Smatra se da je to “nauÄeno†ponaÅ¡anje pri kojem osoba izvoÄ‘enjem prisilne radnje ili rituala ublažava anksioznost izazvanu potisnutim impulsima. TakoÄ‘er, pretpostavlje se da postoji genetska predispozicija za razvoj OPP-a. Poznato je da osobe s OPP-om imaju krvnog srodnika koji takoÄ‘er ima OPP.

Jedna od mogućnosti govori u prilog povezanosti OPP-a i promjene u biokemijskoj ravnoteži odreÄ‘enih tvari u mozgu nazvanih neurotransmitori. To su kemijske tvari koje prenose "poruke" izmeÄ‘u živÄanih stanica - neurona. Neurotransmitori se stvaraju u neuronima i nakupljaju se u njihovim živÄanim okonÄinama, odakle se pod djelovanjem elektriÄnog impulsa oslobaÄ‘aju i djeluju na susjedne neurone. Poznata je uloga neurotransmitora serotonina u nastanku depresije. U depresivnih je ljudi poremećena funkcija serotoninskog sustava. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninske aktivnosti u mozgu važan Äimbenik i u razvoju OPP-a.

TakoÄ‘er, uoÄena je znaÄajna povezanost OPP-a i depresije. U odreÄ‘enom razdoblju života 2/3 ljudi s OPP-om razvit će i depresivni poremećaj.

 

Neki okoliÅ¡ni Äimbenici mogu u predisponiranih osoba djelovati na razvoj OPP-a ili ga pogorÅ¡ati. Takvi su Äimbenici:

- zlostavljanje

- velike životne promjene

- bolesti

- smrt bliske osobe

- problemi na radnom mjestu ili u obitelji

- problemi u emocionalnoj vezi

 

Kako se lijeÄi OPP ?

 

OPP se može lijeÄiti tehnikama relaksacije, psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom sva tri navedena naÄina. VaÅ¡ će vam lijeÄnik pomoći o odabiru naÄina lijeÄenja.

 

Relaksacija

Nekim će ljudima tehnika relakscije biti dostatna za ublažavanje simptoma OPP-a.

 

Psihoterapija

Postoje razliÄite psihoterapijske tehnike koje se koriste u lijeÄenju OPP-a. Najbolji rezultati postižu se kognitivno-bihevioralnom terapijom. Cilj terapije je nauÄiti osobu kako se suoÄiti sa strahom i tjeskobom bez izvoÄ‘enja ritualnih radnji.

 

LijeÄenje lijekovima

VaÅ¡ vam lijeÄnik može propisati jedan od lijekova koji se rabe u lijeÄenju OPP-a. ObiÄno se rabe antidepresivi, katkad uz dodatak anksiolitika.

Antidepresivi: Kao i pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete pri uzimanju tih lijekova primijetiti neka neželjena djelovanja lijeka, koja su obiÄno kratkotrajna i prolazna. NajÄešća neželjena djelovanje antidepresiva su muÄnina, glavobolja, suhoća usta, zamagljen vid, pospanost i vrtoglavica. MeÄ‘utim, važno je zapamtiti da antidepresivi ne uzrokuju ovisnost i simptome apstinencije kada se prestanu uzimati. Ako ste zabrinuti zbog nekih neželjenih djelovanja lijeka, koji traju dulje vrijeme ili su izraženi u težem obliku, obratite se za savjet svom lijeÄniku. LijeÄnik vam može smanjiti dozu lijeka ili ga promijeniti.

 

U težim sluÄajevima OPP-a koji ne odgovaraju na terapiju lijekovima i psihoterapijom, može se koristiti elektrostimulativna terapija (EST) ili kirurÅ¡ki postupak. Tijekom EST, putem elektroda se na glavu bolesnika aplicira mala koliÄina struje koja uzrokuje otpuÅ¡tanje neurotransmitora u mozgu i time ublažavanje simptoma. KirurÅ¡ki postupak koji se primjenjuje u lijeÄenju najtežih sluÄajeva OPP-a se naziva bilateralna cingulotomija, kojim se prekida neuronski put ukljuÄen u nastanak simptoma OPP-a. Takva se operacija može raditi koristeÄi stereotaktiÄnu radiokirurgiju, poznatu kao Gamma Knife.

 

Duljina lijeÄenja

 

Ako za lijeÄenje OPP-a uzimate lijekove, možda ćete ih morati uzimati dulje vrijeme. To je potrebno zbog uklanjanja mogućnosti ponovne pojave simptoma. TakoÄ‘er ćete možda primijetiti da je potrebno odreÄ‘eno vrijeme prije nego Å¡to lijek poÄne djelovati i simptomi se poÄnu ublažavati. LijeÄnik vas može savjetovati kada možete oÄekivati ublažavanje simptoma. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je uzimati ga svaki dan dok vam lijeÄnik ne odredi drugaÄije.

 

Budućnost

 

Možda vam se trenutno Äini nemoguće, ali uz pravilno lijeÄenje većina osoba s OPP-om doživljava oporavak i ublažavanje simptoma. LijeÄenje i proces nestajanja simptoma može biti dugotrajno, ali je gotovo uvijek moguć oporavak. Važno je držati se savjeta svog lijeÄnika, ukljuÄujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka.

Share this post


Link to post

:icon_blushing: ima li tko iskustva sa tikovima? kako ih se riješiti. moj konkretni problem je depka, ali me mu?e te prisilne radnje (brojanje, ra?unanje i sl.), ali i tikovi. užasno me to živcira, a živciranje još više pogoršava situaciju. pijem rivotril i imam osje?aj da se nakon njega ta napetost smanjuje. pomo?!

Share this post


Link to post
Guest Pospani
:icon_blushing: ima li tko iskustva sa tikovima? kako ih se riješiti. moj konkretni problem je depka, ali me mu?e te prisilne radnje (brojanje, ra?unanje i sl.), ali i tikovi. užasno me to živcira, a živciranje još više pogoršava situaciju. pijem rivotril i imam osje?aj da se nakon njega ta napetost smanjuje. pomo?!

 

 

 

Vidis,to i mene zanima.

 

No dobro...OKP... Opsesivno Kompulzivni Poremecaj(ako sam uopce dobro napisao) iliti prisilne radnje(brojanje,racunjanje itd) je jedna stvar...koju donekle jos i mogu probaviti,ali mi tikovi nikako nisu jasni.

 

Jel to nekakav zivcani poremecaj ili sto?

 

 

 

vec nekoliko godina,dok sjedim,svakih par sekundi radim nekakav cudan pokret ramenom...(kao da ga namjestam)...i to toliko cesto i nesvjesno da me drustvo uredno zeza radi toga.

 

kad se pokusam skoncentrirati i ne raditi to...e,tek tada nastaje pakao...ono...kao da pokusas NE trepnuti...nemoguce!

 

Mislim da se u zadnjih par mjeseci ipak malo prorijedilo,ali cim sam ovo procitao-eto opet trzanja -_-

 

 

 

Kako se toga rijesiti???

 

 

 

Uuu,svaka cast na topicu...nadam se da cemo dobiti i kakav pravi odgovor...Draga?...ma bilo tko sa znanstveno provjerenim odgovorom...

 

Ili cisto empirijskim...dajte nesto... :clapping:

Share this post


Link to post

Tikovi ne spadaju pod nervni poremcaj, razlog nastanka jos nije tacno utvrdjen ali se pretpostavlja da je jedan od cescih razloga akumulirani stres koji se na taj nacin oslobadja (iz tog razloga tikovi su nesto cesci kod dece nego kod odraslih, jer deca do odredjenih godina jos uvek nemaju razvijene nacine za oslobadjanje od stresa). Medjutim, moguce je da se tik prenosi genetski, odnosno nesto je cesca pojava kod ljudi ciji su clanovi obitelji imali taj problem. Cesto su praceni potrebom da se tik ostvari, a ako do toga ne dodje, osoba oseca nervozu koja popusta posle tika. U svojoj osnovi, tikovi se dele na jednostavne motorne - brze kretnje pojedinih misica (kao sto je zmirkanje, trzanje vratom, grizenje usana, plaženje jezika, trzaji glave, “izvijanje” ramena, škljocanje zubima, sleganje ramenima, razne grimase..), jednostavne glasovne (uglavnom se radi o besmislenim ponavljanima zvukova kao sto je kasljucanje, smrcanje, sistanje, zvizdanje i tome slicno), i slozene motorne (za razliku od jednostavnih motornih, kretnje ukljucuju veci broj misica). Medjutim, bitna je razlika da li se radi o prolaznim ili hronicnim tikovima. Prolazni tikovi se javljaju u proseku svakog dana, minimalno mesec dana ali ne duze od godine. Ukoliko se radi o hronicnim motornim tikovima, potrebno je napraviti nesto detaljnije neuroloske preglede a za sada se pokazuje da se cesto puta kod takvih ljudi radi o dopaminskom poremecaju i EEG abnormalnosti. Za lecenje se mogu koristiti razne vrste lekova koje najcesce ne uklanjaju problem u potpunosti ali ga barem delimicno smanjuju (kao npr. benzodiazepami, antiepileptici i triciklicni antidepresivi). Osim toga, primenjuju se razne vrste psihoterapije i tehnike relaksacije. Za razliku od dece, kod odraslih proces lecenja obicno traje nesto duze, zahteva dosta strpljenja ali je svakako moguce izleciti. U svakom slucaju, to vec spada pod oblast defektologije, pa bi jos najbolje bilo pomoc traziti na toj strani.

Share this post


Link to post

..jel griženje noktiju spada u to?

 

Grizenje noktiju spada pod neuroze, mada isto kao i kod tikova, nesvestan nacin kojim se oslobadja unutrasnje emocionalne napetosti.

Share this post


Link to post

^_^ Draga, hvala na pomo?i, sada znam nešto više, ali nikako se osloboditi tih gluposti! To je toliko neobjašnjivo za poludjet. Nadam se da ?e pro?i jer se osje?am kao kreten.

Share this post


Link to post

:----: ako se ho?eš rješit griženja noktiju mogu ti dati savjet kako sam se ja oslobodila toga prije desetak godina. Nemam pojima koji je uzrok grickanja bio, ali kupila sam specijalan lak (imaš ga u apotekama) i kad staviš prst u usta do?e ti zlo i nakon tjedan dana više ti ne pada na pamet da grizeš nokte!!!

Share this post


Link to post

ima li od vas onih koji su patološki perfekcionisti, kao ja? ja sam uvik bila nepopravljivi perfekcionist i uvik sam se grizla i za najmanju grešku. u velikoj ve?ini slu?ajeva uspijevam ostavriti svoje perfekcionisti?ke ciljeve (ali cijena toga je velika-stalan stres, brige, paranoja), ali kad mi se dogodi greška (pogotovo krupnija), onda sam totalno luda. neprestano prevr?em filmove u glavi, polu?ujem zašto nisam izbjegla tu grešku, upadnem u depresiju, ne da mi se i?i dalje (kad ionako nije savršeno). što je najgore, ja se od svoga perfekcionizma kao da ne želim izlije?iti (ili mi neka viša sila brani) jer razmišljam na na?in- "ako smanjim kriterije, onda nikad ništa veliko ne?u posti?". može li se ova bolest ikako izlije?iti jer me stvarno ko?i u životu i ne da mi da budem mirna ni sekunde? kako da budem prizemnija, a da i dalje ostvarujem visoke ciljeve u životu? ja ovako jednostavno više ne mogu, do?e mi da sko?im kroz prozor dddrrr5

Share this post


Link to post

Ja imam perfekcionisticku crtu, ali drzim ju pod kontrolom... Stvar koja mene najvise smeta je ta ideja "ionako nista nece biti savrseno" i onda lako odustanem. Meni pomaze kada zamijenim "ovo moram napraviti savrseno" sa "ovo moram napraviti". Naucis pustati stvari, naucis otpustiti, pomiriti se s necim.

 

Sta ja znam, ja sam se znao uloviti kako slazem majicu par minuta. Prvo ju slozim, pa ima nabore, pa opet, pa ima nabore, pa opet itd. I onda vidim sta radim, i sad imam ogranicenje. Slozim i kako god da ispadne ide u ormar i dovidjenja. Nema popravljanja, nema drugih sansi. Sve ide po ravnoj liniji. Kuzis, probaj raditi stvari jednom i brze. I to je to. Kako ispadne, ispadne. I pusti. Dakle, radis sto brze i radis samo jednom. Greskice nemoj ispravljati, nikada.

Share this post


Link to post

Cijeli zivot se borim sa perfekcionizmom kojeg sam genetski naslijedila od tate.I to,moram priznati,na vrlo bizaran nacin.Radim sve kontra i onda se unutra zderem.Najteze podnosim svoje,makar i najsitnije,propuste,a i drugima tesko oprastam/naravno,sve to u sebi/.Prema vani glumim lezernost.Sve u stilu..ma nema veze za ovo..nema veze za ono...sve je relativno....bit ce sve u redu..ha ha...Problem je u spoznaji da svijet ne moze funkcionirati bas onako kako bi ti htjela i da se treba prilagodjavati.Ja to stalno radim da ne bih svojim sitnicarenjem ugrozavala svoje bliznije i onda negdje moram naci "ispusni ventil"...npr.da svaku stvar u kuci,a imam mali milijun sitnica /pravi sam hrcak/,kad god imam vremena ponovno uzmem u ruke,preslozim,obrisem prasinu..makar dodirnem...to me zna opustiti,ali vrlo cesto nemam za to vremena..pa sam onda malo nervozna dok se ne sjetim zbog cega je sve to..pa se onda opet razumom i na zalost ,cigaretom, malo opustim.Sve u svemu -jadno,ali da se i s tim zivjeti.Mislim da je steta zbog toga ne ostvariti neke vise ciljeve u zivotu i snizavati kriterije,sto je definitivno moj slucaj i vrlo sam nezadovoljna...Bolje probaj ostaviti vise kriterije,a mozda smanjiti broj ciljeva..vazno je da ti ne ponestane vremena...tu je,po mome,kljuc tj. uzrok ove frustracije..NEDOSTATAK VREMENA za udovoljavanje tom mentalnom sklopu. :mellow:

Share this post


Link to post

Nisam patoloski perfekcionista, ali najvise mrzim kad mi neko pomeri npr. ram ili neku drugu sitnicu, ili bilo sta drugo. To moram iste sekunde, kad vidim, da vratim na svoje mesto. To obicno radi moja mama ako sredjuje moju sobu dok nisam tu, onda se izvicem :ranting: pa tek onda ja sredjujem po mom. Jednom se desilo da mi je ceo raspored promenila u sobi, ali posto nisam mogla ormane i krevet da premestam ostalo je tako, sto mi posle nekog vremena i svidelo, ali sam zato u pocetku napravila veliku frku oko toga :ranting: ...

Share this post


Link to post

bila sam u vezi sa patološkim perfekcionistom, zapravo totalnim freakom (?itaj - kretenom). i thanks, but never again. kad bi došao kod mene doma, po?eo bi kritizirati svaku stvar...od ?aše koja nije dobro oprana, do toga da sam se udebljala. najgore je to što sam se ja njemu slijepo vjerovala i o svakoj njegovoj rije?i uop?e nisam dvojila, te s vremenom postala totalno frustrirana svojim izgledom, nezadovoljna i tužna i bila u strahu od njegovih komentara i stalno se trudila biti onakva kakvu on želi.

o bože...kad se sjetim...bila sam mlada i veoma emocionalno nezrela. najgore je to što mi je trebalo nekoliko godina da se uvjerim koji je to kreten. i nekoliko godina da vratim natrag svoje samopouzdanje.

 

ina?e, sada nisam baš neki perfekcionist. sve radim nekako ležerno i nisam opsjednuta savršenstvom...onako, napravim posao i gotovo. no ako nešto baš volim raditi, (pisanje, pjevanje, fotografiranje) onda imam i taj "drive" da to lijepo napravim...i onda se strašno udubim u posao...i trudim se izvu? najviše iz sebe jer me to ispunjuje.

Share this post


Link to post

Perfekcionizam u mom ponasanju se manifestuje kroz vecito odlaganje. Ako nemam bar 3 cela slobodna sata ispred sebe da npr. sredim sobu - ja necu ni da pocnem jer jer necu moci da je sredim "perfektno". I onda gubim vreme i radim nesto totalno nekorisno, ali ni u tome ne uzivam, jer stalno u glavi vrtim film sta sve treba da se uradi, ali perfektno, ali ja sad za to nemam dovoljno vremena... Mislim da je i ovaj model ponasanja nesto sto je doprinelo da uletim u depresiju.

 

Malo sam pocela to da korigujem tako sto ukljucim "timer" na 15 minuta i onda kazem sebi da radim nesto dok mi timer ne zazvoni. Znaci razbijam velike poslove na manje poslice. Ali moram dobro da se skoncentrisem, jer mi je jako lako da se ubacim u fazon "nemam dovoljno vremena da uradim to i to kako treba".

 

Procitala sam u nekoj knjizi (mislim da je bila o organizovanju vremena) da perfekcionisti hoce da prestanu da budu perfekcionisti - na perfektan nacin; i to naravno ne uspeva. Kazu, treba delimicno prihvatiti tu svoju prirodu, i usmeriti je na stvari koje su coveku bitne. Znaci odluciti unapred za sta se isplati uloziti tako puno energije i truda, a za ostalo podsetiti sebe da taj posao nije vredan takvog napora. Ja licno nemam takav problem, pa ne znam da li je to koristan savet.

Share this post


Link to post

Perfekcionizam u mom ponasanju se manifestuje kroz vecito odlaganje

..................................................I onda gubim vreme i radim nesto totalno nekorisno, ali ni u tome ne uzivam, jer stalno u glavi vrtim film sta sve treba da se uradi, ali perfektno, ali ja sad za to nemam dovoljno vremena... Mislim da je i ovaj model ponasanja nesto sto je doprinelo da uletim u depresiju.

..............................

Procitala sam u nekoj knjizi (mislim da je bila o organizovanju vremena) da perfekcionisti hoce da prestanu da budu perfekcionisti - na perfektan nacin; i to naravno ne uspeva. Kazu, treba delimicno prihvatiti tu svoju prirodu, i usmeriti je na stvari koje su coveku bitne. Znaci odluciti unapred za sta se isplati uloziti tako puno energije i truda, a za ostalo podsetiti sebe da taj posao nije vredan takvog napora.

ako je nasljedno, naslijedila sam ga od mame. u smislu - npr. hrana mora biti "savršeno" pripremljena, raznovrsna, zdrava itd. (to možda i nije toliko loše, jer danas uživam u pripremanju nekih jela, ostao mi taj nekakav 'štih' i ljubav za kuhanjem); interijer u ku?i/stanu mora biti koliko toliko moderan, ne zastario, bla, bla,...; odje?a/obu?a - isto tako...itd. itd. a to se sve prenosi i na me?uljudske odnose koji su ponekad otežani, pogotovo s ljudima koji ne pridaju takvu važnost tim stvarima.

i da, istina je da perfekcionizam koristimo za odlaganje... :angry: , jer kao, ma šta ?u sad to zapo?injati kad i tako ne?u to uspjeti savršeno u?initi... B) što opet zna?i bijeg od ispunjenja neke obaveze, ne suo?avanje s problemom, "puštanja života nek' prolazi pored nas"

Share this post


Link to post

Slicno kao sto pise Astra, cesto sam razmisljala na sve ili nista. Sto se opet cesto pretvaralo u nista...To je pogotovo bio jako los pristup svemu vezanom za ispite. Sa manje, mogla sam da ucinim mnogo vise. Zaista velika greska. To je povezano i sa nekim pristupom eventualnom neuspehu kao nepopravljivoj katastrofi, umesto da ga shvatim kao normalnu mogucnost i deo zivota.

 

Sto se tice svakodnevice, tu sam jako opustena. Nikada mi nije trn u oku da li cu nesto da savijem, sredim ovako ili onako, danas ili sutra. Naravno, do granice da ne bude bas haos oko mene, ali bez presije.

 

Moj dragi je jako odgovoran i uredan. Moja suprotnost. Do danas, prihvata tu razliku, uporno sve sredjuje i kod sebe i kod mene, bez zanovetanja, a naravno, to me podstakne nekada i da mu se dobrovoljno pridruzim. Ili da ga ostavim neka se zabavi, pod geslom da to on ume bolje. :) Medjutim, predvidjam na tu temu u buducnosti probleme za nas oboje - koliko njemu moze da smeta moja opustenost, toliko i meni to sto on odmah skace i sve rasklanja. Pred kraj obroka imam osecaj da je fajront u restoranu. :D Opet, posto to nikada nije eskaliralo u neka zanovetanja, nadam se da cemo se ipak naci na nekoj sredini.

Share this post


Link to post

Sto se tice ispita, ja uopce nemam strah od pada. Ja sam pad prihvatio kao izvjesnu cinjenicu, i to me koci da uopce pocnem uciti. Perfekcionizam uz spremanje ispita mi je zastitni znak, to sam doktorirao. Zanimljivo, takvih problema imam samo oko "sustavnih" poslova, kao sto je spremanje sobe ili spremanje ispita. Da ucim za nekog drugog ili da me netko unajmi da mu pospremim i organiziram sobu, posao bih napravio bez oklijevanja i vrlo efikasno. Ne znam sto se dogodi kad to usmjerim na sebe, ode mi sva pamet i efikasnost u vjetar... Izgleda da perfekcionizam usmjeravam samo na sebe. Zasto, nemam pojma. Ali ide mi to opako na spolni organ. Opako. Evo, i sad umjesto da ucim, ja visim na netu :) Razlog? Najvecim dijelom - perfekcionizam.

Share this post


Link to post

Na temu razvlacenja, odugovlacenja i odlaganja obavljanja korisnih i nekorisnih aktivnosti, jako mi se dopao ovaj esej na temu "Konstruktivno odlaganje" ("Structured Procrastination"), u kojem ovaj simpaticni, ekscentricni profesor na Stanford univerzitetu objasnjava sta je sve uspeo u zivotu da obavi i stigne zahvaljujuci tome sto je izbegavao da radi ono sto bi trebalo da radi. Ako nije problem sto je na engleskom, evo i linka:

 

Structured Procrastination

Share this post


Link to post

da li pod tikove spadaju i drhtaji oraza prilikom smijanja pogotovo u društvu i pogotovo kad to nastojimo izbje?i (imam osje?aj da svi gledaju u moje obraze i prou?avaju drhte li i koliko) i imate li kakvi savjet kako to rješit ili barem donekle umanjit.

Thx

Share this post


Link to post

uz sve probleme koje imam najviše me iscrpljuje taj da sve provjerajem po nekoliko puta, a i sto tako i najosnovnije stvari ponovo vrtim i provjerajem je sam li dobro upamtio, mada uop?e nisu bitne, npr. doga?aje sa neke utakmice vrtim u glavi nanovo i nanovo i kao provjerajem je sam li ih dobro upamtio mada znam da to nije uop?e bitno, ali ipak to radim i sebe iscrpljujem sa tim, a došao sam do toga stadija da mi je svako suvislo razmišljanje naporno i da ga moram ponoviti nekoliko puta, ludim li?

Share this post


Link to post

to su kompulzije, prisilne misli. nisu toliko rijetke kao sto se ponekad misli... ja sam jedno vrijeme palila/gasila svjetlo po 10 puta u sobi kad god bi usla ili pamtila stabla uz cestu, sto je isto tako totalno besmisleno... ma bilo je jos toga al poanta je da se povlacilo zajedno sa ostalim simptomima. nitko od nas ne ludi, samo ima problem koji mozak sam pokusava na taj nacin rjesiti ili jos cesce blokirati jer se ne zeli suocavati. treba raditi na tom dijelu.

pozz :wacko:

Share this post


Link to post

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now

×
×
  • Create New...