Jump to content
Depresija Forum

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

Ovca

Prokrastinacija

Recommended Posts

Prokrastinacija

 

Pojam iz naslova, prokrastinacija, iako zvu?i poput neke opasne bolesti ili slo�enog kirur�kog postupka, zapravo zna?i odga?anje, odugovla?enje vlastitih obveza bez nekog posebnog objektivnog opravdanja. To je kad znamo da je ne�to najbolje napreviti ili zapo?eti sada, ali to ipak ne u?inimo (dakako ne iz nekih objektivnih razloga).

 

Obi?no se procjenjuje kako 15-20% op?e populacije barem povremeno ima problema s prokrastinacijom, dok su neka istra�ivanja utvrdila da vi�e od 50% studenata katkada prokrastinira.

To je, dakle, ne�to �to katkada svi radimo, svi znamo za situacije kad nam se ne�to ba� neda napraviti iako znamo da nas to kad-tad ?eka.

Naravno, pretjerivanje u prokrastiniranju nam mo�e u dobroj mjeri ote�ati �ivot, utjecati na gubitak radnog mjesta, odnos s prijateljima i obitelji itd. Katkada je prokrastiniranje znak nekog dubljeg mentalnog poreme?aja, primjerice anksioznog poreme?aja.

 

S prokrastinacijom povezano je smanjeno samopouzdanje (uvjerenje da se obveza ne mo�e izvr�iti na zadovoljavaju?i na?in), averzija prema obvezi, impulsivnost, distraktibilnost (osjetljivost na reme?enje pozornosti) i stupanj motivacije, karakteristike li?nosti i td.

Nije naravno svejedno i o kakvoj se obvezi radi. Primjerice s odgodom pla?anja ra?una mo�e u ve?oj mjeri biti povezana impulsivnost, dok kod odga?anja odlaska lije?niku u igri mo�e u ve?oj mjeri biti anksioznost.

 

Uz prokrastinaciju se ?esto povezuje perfekcionizam i dosta se ?esto isti?e ta veza (osobito u self-help literaturi). Istra�ivanja pokazuju kako ta veza i nije ba� izravna. Neki perfekcionisti, naprotiv prokrastiniraju rje?e od prosjeka i vi�e brinu o obvezama.

U zadnje vrijeme se kao glavni "krivac" za prokrastinaciju isti?e impulsivnost.

U dilemi "platiti ra?un ili kupiti novi mobitel", prokrastinatori ?esto donose impulsivnu odluku i kupe mobitel. "Ra?un ?u platiti idu?i mjesec", ka�u.

 

Neki stru?njaci svrstavaju prokrastinatore u dva tipa:

Opu�teni prokrastinatori se usmjeravaju na druge obveze i sfere �ivota. Propu�tene obveze ih ne brinu previ�e.

Napeti prokrastinatori se obi?no osje?aju preplavljeni obvezama . Osje?aju nedostatak energije i sposobnosti za izvr�avanje obveza.

 

Neka istra�ivanja pokazuju kako je kod prokrastinatora smanjena aktivnost nekih dijelova prefrontalnog dijela kore velikog mozga. U tom dijelu mozga postoje neuralni krugovi koji spre?avaju pretjerano ometanje funkcija planiranja i djelovanja od strane vanjskih podra�aja. Kod kroni?nih prokrastinatora utvrdila se smanjena aktivnost tog dijela kore mozga, �to dopu�ta upliv podra�ajima "sa strane" koji ometaju normalan tok planiranja i djelovanja. Sli?na je neaktivnost tog dijela mozga na?ena i kod osoba s ADHD-om.

 

Ekipa sveu?ili�ta u Calgaryu glasi za vode?e stru?njake za prokrastinaciji. Utvrdili su i matemati?ki model prokrastinacije koji se da izraziti jednad�bom:

Preferencija za djelovanje = O?ekivani uspjeh x Vrijednost ishoda izvr�ene obveze / Vrijeme ?ekanja na "nagradu" x Osjetljivost za odgodu

 

Iako nekome mo�e izgledati trivijalan, problem prokrastinacije je ne�to s ?ime mnogi imaju problema, a nije zanemariv i dru�tveni i ekonomski aspekt prokrastinacije.

Terapija kroni?nih prokrastinatora se uglavnom svodi na psihoterapiju, eventualno uz pomo? medikamenata.

 

Za "one koji �ele znati vi�e" tu je link ekipe stru?njaka iz Calgarya, http://www.procrastinus.com/. Na njihovim stranicama, osim �to mo�ete saznati vi�e o prokrastinaciji, mo�ete i sami popuniti upitnik i saznati koliko ste skloni prokrastinaciji.

 

 

http://psychoblogija.blog.hr/

Share this post


Link to post

Neki ljudi stalno odga?aju po?etak neke aktivnost, završetak zapo?etog ili donošenje neke odluke. Odlaganje im je nau?eni obrazac ponašanja i razlog mnogim teško?ama i nezadovoljstvu. Ne stižu ništa obaviti na vrijeme, troše energiju na razmišljanje umjesto na djelovanje, ne znaju se pokrenuti, a ?esta je poljedica grižnja savijesti koja još ozbiljnije demotivira. Ako je osoba ujedno i perfekcionist, odlaganje može biti i ozbiljniji poreme?aj (prokrastinacija). U tom ?e slu?aju trebati riješiti nešto teži problem od pogrešnog izbora fakulteta ili (trenuta?nog) gubitka motivacije - perfekcionizma. Paradoksalno je upravo to da je jedino odlaganje koje se stvarno isplati - odlaganje zadovoljstva. Stoga odlu?ite odmah napraviti nešto što trebate, nakon toga možete u miru - uživati.

 

Možda je rije? o lošoj navici. Najbolji na?in da se motivirate jest da sami sebe potaknute podsje?anjem na koristi koje ?ete imati kad se 'riješite' te loše navike. To ?ete posti?i tako da zamje?ujete razliku i pozitivne posljedice odustajanja od onoga što vas smeta. Što je dugoro?niji cilj, treba ?eš?e zamje?ivati pozitivne u?inke odustajanja od loše navike kako biste održali pozitivan stav i motivaciju. Osim toga, tako ?ete se lakše prilagoditi novoj situaciji i otporima koje zbog dugoro?nosti plana niste mogli predvidjeti na po?etku, a koji se pojavljuju tijekom svakoga dana u kojem korak po korak ostvarujete svoj cilj. Pokušajte zamisliti svoj život nakon što dobijete diplomu. Zamislite kako ?ete se osje?ati. Ho?ete li s veseljem raditi svoj posao i uživati u njemu, ili ?ete motivaciju tražiti u stalnom napredovanju na hijerarhijskoj ljestvici, ili pak zato što morate raditi da biste preživjeli?

Share this post


Link to post

odga?am puno toga :-(

ne toliko u ku?i i oko ku?e-na to se natjeram.....ali sve za što se mora negdje i?i.....uuuuuf

Share this post


Link to post

A, sada malo o tome kako si pomo?i!

 

 

 

 

Svi se odli?no snalazimo u poslovima koje volimo ili u kojima uživamo. Ali kad zadatak ocijenimo kao težak, neugodan ili zastrašuju?i, po?injemo oklijevati. Za neke osobe odga?anje je postalo kroni?an problem zbog kojega su protratili vrijeme, propustili prilike, loše izvršili obaveze, snizili samopoštovanje stalnim samoosu?ivanjem i jako pove?ali svakodnevnu razinu stresa.

 

Pogledajte prepoznajete li se u sljede?im izgovorima:

 

- Ima toliko drugih stvari koje moram prije obaviti.

- Sa?ekat ?u dok ne budem raspoložena da to obavim.

- Zašto nam profesor zadaje toliko obaveza? Nije pošteno.

- Sasvim je u redu slaviti . . . osim toga, sutra ?u po?eti s dijetom

(u?enjem, disciplinom...).

- Imam sasvim dovoljno vremena za to u?initi.

- Teško mi je govoriti o tome. Ne znam odakle po?eti.

- Bolje radim pod pritiskom, zato to ne moram odmah po?eti.

- Moj zdravstveni problem i nije tako strašan. S vremenom ?e bol

prestati. Sigurno nije ništa

 

ZAŠTO ODGA?AMO?

 

Ovdje su navedeni neki razlozi zbog kojih ljudi naj?eš?e odga?aju:

 

TJESKOBA I ZABRINUTOST. Možda vam zadatak izgleda pretežak i bojite se da ?e loše završiti ako ga se prihvatite. Zbog toga provodite mnogo vremena brinu?i se umjesto da se uhvatite posla.

 

PERFEKCIONIZAM I NEREALNA O?EKIVANJA. Vjerujete da morate pro?itati i saznati sve ikad napisano ili re?eno prije nego što se ozbiljno prihvatite nekog posla. Kako je to zapravo nemogu?e, stalno imate osje?aj neuspjeha koji vas još više obeshrabruje.

 

OSJE?AJ DA NISTE DOVOLJNO SPOSOBNI. Oni koji su uvjereni u to da nisu sposobni, ili bar ne dovoljno sposobni, ?esto vjeruju da ?e zatajiti i žele izbje?i neugodu koju bi izazvalo testiranje njihovih sposobnosti. Mislite da ste, ako ne dobijete izvrsnu ocjenu, potpuni promašaj, ili da ste grozna osoba ako padnete na ispitu.

 

LOŠA ORGANIZACIJA VREMENA. Odga?anje podrazumijeva loše raspore?ivanje vremena. Možda ste nesigurni u svoje ciljeve. Možda vam zadatak izgleda pretežak. Zbog takvih razloga svoje zadatke ostavljate za kasnije ili se brinete umjesto da se pripremate za zadatak koji trebate izvršiti.

 

PROBLEMI S KONCENTRACIJOM. Kad sjednete za svoj stol, zateknete se kako sanjarite, zurite u prazno, gledate u sliku svog partnera umjesto da radite svoj posao. Vaša je okolina bu?na, ometa vas. Stalno idete po razni pribor, hranu, pi?e. Stol vam je zatrpan i nesre?en. To je dobar na?in da postanete nervozni i zabrinuti.

 

KAKO SE ODUPRIJETI ŽELJI ZA ODGA?ANJEM?

 

NE PANI?ARITE.

Brzaju?i sa zaklju?kom da ne?ete uspjeti može vas toliko prestrašiti da ostanete pasivni i ništa ni ne pokušate. Vaša pesimisti?na predvi?anja nisu ?injenice. Koncentrirajte se na sadašnjost i pozitivne korake kojima možete posti?i svoje ciljeve.

 

POMOGNITE SI TEHNIKOM «DVA STUPCA»

Stari se izgovori za odga?anje mogu pobiti razumnim razmišljanjem. U tome vam može pomo?i tehnika «dva stupca» koja se koristi tako da na jednu stranu papira napišete sve izgovore. Zatim pokušajte sami pobiti svoje izgovore. U drugom stupcu napišite pozitivno, realno razmišljanje.

Evo primjera:

 

Izgovor: Trenutno nisam raspoložena za rad.

 

Realno razmišljanje: Moj rad ne ovisi o raspoloženju, nego o

aktivnostima. Ako budem ?ekala da budem raspoložena za rad, možda nikad ne?u ništa napraviti.

 

KORISTITE POTICAJNE RE?ENICE

Sastavite listu poticajnih re?enica koje ?e na vas djelovati motiviraju?e. To mogu biti, na primjer:

- Što prije završim s nekim poslom, to prije ?u mo?i po?eti sa

zabavom.

- Najbolje vrijeme je sadašnjost.

- Savršeno ne postoji.

 

POSTAVITE JASNE CILJEVE.

Razmislite o onom što želite ili trebate napraviti, i budite odre?eni i precizni. Ako zadatak morate napraviti u odre?enom roku napravite plan i raspored za svaki manji cilj, ali budite realni jer vas preteški ciljevi mogu obeshrabriti.

 

POSTAVITE PRIORITETE.

Poredajte i zapišite sve zadatke koje morate obaviti po njihovoj važnosti. Prioritet treba ovisiti o važnosti i o roku u kojem zadatak treba izvršiti.

 

PODIJELITE ZADATAK NA MANJE I LAKŠE DIJELOVE.

Preveliki zadaci mogu izgledati nesavladivi. Podjela rada je osobito djelotvorna kod neugodnih poslova. Mnogi od nas mogu se nositi s dužnostima koje nam nisu drage ukoliko su one kratkotrajne i ne jako teške.

 

ORGANIZIRAJTE SE.

Pripremite sav potrebni materijal prije po?etka rada. Koristite raspored dana i uvijek ga nosite sa sobom. Budite oprezni u tome da dnevni ili tjedni raspored napravite realno. Svakodnevno prebrojite izvršene zadatke.

 

KORISTITE SE PODSJETNICIMA.

Napišite sebi podsjetnike i postavite ih na vidljiva mjesta kao što su npr. televizor, ogledalo u kupaonici, ulazna vrata. . . Što se više puta podsjetite na svoje odluke - ve?a je vjerojatnost da ?ete ih se pridržavati.

 

NAGRADITE SE!!!

Veselite se i uživajte u svakom završenom zadatku, pa makar on bio najmanji. Ne podcjenjujte svoj uspjeh. Sjetite se da ste za toliko koliko ste prešli, bliži potpunom završetku svega što trebate napraviti.

Share this post


Link to post

I meni je to jedna od težih boljki. Kad god moram napraviti nešto što mi nije drago ili za što se bojim da ne?u dovoljno dobro napraviti, onda to odga?am (nekada po par minuta ili par sati, a nekada u nedogled). Jedino s pla?anjem ra?una na vrijeme nemam problema, to uvijek odradim do zadanoga roka i dobro se osje?am nakon toga.

Share this post


Link to post

I svi ti savjeti su mi bla bla. Mislim da je odgadjanje posljedica prvenstveno demotiviranosti, i onda ce covjek treba preispitati sto uopce zeli raditi u zivotu. Oko stvari za koje imam motivaciju, tu nema odgadjanja. Sve sto mi fali stvorim u roku od par sati ili dana. A sa stvarima za koje nemam motivaciju, e jebiga :)

Share this post


Link to post

Pa zasto ne?

Meni se to bas svidja, , odgadjati stvari. To jeste nesto novo za mene, prije sam bila jedna od onih za koje sutra ne postoji.

I znate sto, uopce se ne osjecam krivom zbog toga!

Share this post


Link to post

to sam ja..

evo sad sam pocela i spavanje odgadjati..

 

UXziurFkQxM

Share this post


Link to post

Ja se držim one. ne u?ini danas što možeš ostavit za sutra!

 

mislim ono.. ja bi se trebala brinut oko prašine na polici, a nisam sigurna niti da želim živit..

 

sve mi je glupo, preglupo! da bi se brinula, trudila, žurila.. (i ne mogu si pomo?i, mada je i to glupo)

još samo brinem do me?uljudskih odnosa, a i to mi dosadi..

 

meni treba osje?aj da radim nešto smisleno da bi uop?e radila..

Share this post


Link to post

×
×
  • Create New...